Milanović, Plenković i Most protiv Grlića Radmana i SDP-a

Čini se to potpuno nemogućim, ali zaista postoji tema koja je hrvatsku političku scenu podijelila na način da su na jednoj strani premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, HDZ, Most, Miroslav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, a na suprotnoj ministar Gordan Grlić Radman, SDP i IDS. Riječ je o inicijativi ponajprije Njemačke i Francuske da se poveća učinkovitost Europske unije i to ukidanjem jednoglasnosti prilikom donošenja nekih krupnih odluka u Vijeću EU-a.

Proteklih su se dana i tjedana spomenuti akteri izjašnjavali o budućnosti Unije, a prvi je bio predsjednik Republike, koji je bez krzmanja veleizdajnikom proglasio svakoga tko bi uime Hrvatske prihvatio prijedlog, koji »naravno dolazi iz Njemačke i Francuske«. Ocijenio je da je uznemirujuće već i to što se o ovakvom čemu razmišlja jer »većina ne može nametati odluke manjini«.

Nacionalni interesi

No, s tim se ne slaže šef hrvatske diplomacije. Grlić Radman je nedavno u Berlinu izjavio da Hrvatska podupire reformske ideje Njemačke, koje teže jačanju struktura Europske unije u svrhu pripreme na daljnja proširenja.

– Mi podržavamo proširenje i smatramo da se taj proces može odvijati paralelno s institucionalnim reformama«, ustvrdio je ministar vanjskih poslova nakon konferencije »Veća, snažnija Unija«. To, međutim, nije i stav njemu nadređenog predsjednika Vlade.

– Hrvatska se protivi ukidanju jednoglasnosti u donošenju strateški važnih europskih odluka. Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštititi nacionalne interese ukoliko pravilo jednoglasnosti postoji, kazao je Plenković prošli tjedan poslije sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.

U Europskom parlamentu također se živo raspravlja o budućnosti EU-a. Prevagu zasad imaju pobornici ograničenja jednoglasnosti na razini država članica i u srijedu je izglasano izvješće četvero njemačkih zastupnika i jednog Nizozemca u kojem se to predlaže. Među 291 glasom za uglavnom su bili ljevičari, liberali i zeleni, stoga i zastupnici SDP-a Biljana Borzan, Tonino Picula i Predrag Matić te Valter Flego iz IDS-a.

U manjini su ostala 274 konzervativca, iz Hrvatske HDZ-ovci Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko te suverenist Ladislav Ilčić, kao i pripadnici antiestablišment opcija Kolakušić i Sinčić. Premda je HDZ, dakle, formalno poražen, njegovi europski parlamentarci požurili su se ne bi li to okrenuli u pobjedu u domaćem predizbornom nadmetanju. »SDP izdaje hrvatske nacionalne interese«, naslovili su svoje priopćenje.

– U pozadini ovog prijedloga leži naivno uvjerenje da bi mogućnost preglasavanja u ključnim strateškim pitanjima dovela do većeg jedinstva Europe. Lako je za pretpostaviti da bi se dogodilo upravo suprotno. Pravo veta predstavlja krajnju mjeru za strateški važne odluke i jedan je od najsnažnijih alata zaštite nacionalnih interesa, što države članice upućuje jedne na druge.

Zbog toga je neshvatljivo da bilo koji hrvatski zastupnik podrži takve centralističke tendencije. Skandalozno je u jednom od ključnih glasovanja mandata staviti vlastitu ideološku afilijaciju ispred očitih nacionalnih i strateških interesa Hrvatske, ističe se u priopćenju HDZ-ovog kluba u Europskom parlamentu.

SDP-ovci šokirani

SDP-ovci na poziciji u Bruxellesu nisu mogli sjediti skrštenih ruku. Odgovorili su vlastitim priopćenjem i stav je SDP-ovog kluba da je glasovanje u Europskom parlamentu bilo »u skladu je sa zahtjevima i očekivanjima građana«.

Oni naglasak nastoje staviti na to da su svi zastupnici HDZ-a osim Sokola glasovali protiv amandmana kojim se zalaže za očuvanje prava veta.

– Šokirani smo da su bili protiv ključnog amandmana te ga tom odlukom i pomogli srušiti. Zaključno, zaista je tragikomično da HDZ-ovci optužuju bilo koga za izdaju nacionalnih interesa kad smo na mnogim primjerima vidjeli da su europske institucije predvođene uredom europske javne tužiteljice jedini korektiv HDZ-ovoj vladavini koja redovito nacionalne interese podređuje interesima svoje stranke i članova, poručili su SDP-ovi europarlamentarci.

Što o svemu misli Most, artikulirao je u Saboru Nino Raspudić, čiju su se argumenti u velikoj mjeri poklopili s HDZ-ovim

– Iz Bruxellesa dolaze jezive tendencije. Zastrašujuće je da su i neki naši bili za ukidanje veta, za direktno smanjenje ovlasti malih država. Oni su, riječima predsjednika Milanovića, veleizdajnici. Evo, predsjedniče, četvero ljudi iz stranaka koje su vas podržale počinili su veleizdaju. Prvorazredan je to skandal i sramota.

Idiotski je vjerovati da bi ove promjene dovele do većeg jedinstva Unije, samo bi došlo do osipanja i mogućeg raspada, rekao je Raspudić iznoseći stajalište Kluba Mosta.

Grbin: SDP-ovi zastupnici nisu pogriješili

– Debata o načinu odlučivanja u EU-u nije od jučer. Unija ima određenih problema u donošenju odluka jer ljudi poput Viktora Orbana često zloupotrebljavaju pravila kako bi ucjenjivali i nametali svoje stavove, u smislu nitko mi ništa ne može, pa neke je stvari potrebno mijenjati.

Ali, te izmjene ne mogu ići samo u prilog velikih, da se zanemaruje male države. O tome sam govorio na skupu čelnika stranaka PES-a prije posljednjeg sastanka Europskog vijeća. Neobvezujuća rezolucija o kojoj se glasalo u Europskom parlamentu tek je početak rasprave, a izmjena temeljnih ugovora Unije je u isključivoj nadležnosti članica.

Taj posao će trajati još godinama i ne može ga se svoditi na temu jednoglasnosti. SDP aktivno u svemu sudjeluje i zato naši zastupnici u Europskom parlamentu nisu pogriješili glasajući za tu rezoluciju. Mi, naravno, ne podržavamo ukidanje jednoglasnosti u svim segmentima, rekao nam je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.