Četvrtak, 21. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

ANALIZA

Marijana Ivanov: Sve manje mladih želi raditi u proizvodnji, čak i tamo gdje im se nude nešto veće plaće

Autor: Aneli Dragojević Mijatović

05.05.2024. 20:23
Marijana Ivanov: Sve manje mladih želi raditi u proizvodnji, čak i tamo gdje im se nude nešto veće plaće

Foto: Marijana Ivanov / Foto Davor Puklavec/PIXSELL



Dok potrošnja u maloprodaji dvanaesti mjesec zaredom raste, industrijska proizvodnja četvrti mjesec zaredom pada, podaci su DZS-a za ožujak. BDP mahom raste radi potrošnje i javnih investicija, a inflacija ipak usporava. Potrošnja raste jer rastu dohotci, ali ne svima, pa više od polovine zaposlenih prima plaću manju od tisuću eura.


Strani radnici preuzimaju slabije plaćene poslove u sektoru usluga, a sektor proizvodnje, je li se pomaknuo, koliko smo inovirali, proizvodimo ili išta više nego prije deset, dvadeset ili trideset godina, i je li to sve skupa put u daljnje raseljavanje ili u bolju budućnost, pitamo Marijanu Ivanov, profesoricu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


Ivanov opisuje da je koncem 90-ih prerađivačka industrija činila oko 20 posto hrvatskog gospodarstva, gledano kroz učešće u bruto dodanoj vrijednosti. Godine 2004. njen je udio smanjen na 17,5 posto, a pred početak globalne krize iz 2008. na 16,1 posto, nakon čega je u uvjetima recesije 2009. dostigao povijesno nisku razinu 14,5 posto.




– Usporedno znatno veći rast BDV-a zabilježen je u sektoru trgovine, turizma, skladištenja i prijevoza, zatim u sektoru poslovanja nekretninama i sektoru energetike i naravno u javnom sektoru i financijskom sektoru. Struktura gospodarstva tako nam se posljednjih dvadeset godina bitno promjenila od proizvodnih aktivnosti k uslužnim aktivnostima, ali kad se zanemari javni sektor, poslovanje nekretninama, financije i energetski sektor koji većim dijelom zapošljavaju visokoobrazovane kadrove, uslužni sektori koji najbrže ekspandiraju su oni koji zapošljavaju srednjeobrazovane i nižeobrazovane kadrove i time podupiru relativno niske plaće u ekonomiji.


Istodobno, proizvodni sektor koji u Hrvatskoj ekspandira također su oni segmenti koji zapošljavaju srednjeobrazovane i nižeobrazovane kadrove, a i sve je manje mladih koji žele raditi u proizvodnji, čak i u onim segmentima koji mogu pružiti nešto veće plaće.


Jedina poboljšanja koja se u tom smislu događaju i pozitivne promjene u smjeru inovacija i tehnološkog napretka su robotizacije, digitalizacije i automatizacije proizvodnje, ali ne i kvalitativna poboljšanja strukture ukupne industrije, u smjeru onih industrija koje stvaraju veću dodanu vrijednost i podupiru razvoj novih znanja i vlastitih inovacija, tumači Ivanov.


Niske plaće


Ističe da je prehrambena industrija pojedinačno najveći segment hrvatske prerađivačke industrije, i prema zadnje raspoloživoj Statistici proizvodnje i prodaje industrije (PRODCOM), činila je 20 posto ukupne vrijednosti prodaje prerađivačke industrije u 2022. Ako se tome doda i segment proizvodnje pića, koji čini 5 posto, to je zajedno 25 posto.


– U usporedbi s podacima PRODCOM statistike za 2004. učešće pozicije proizvodnje hrane i pića tada je bilo 23 posto, odnosno danas zajedno imaju 2-postotna poena veće učešće.


Daljnje pojedinačno značajnije segmente prerađivačke industrije danas čine proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s učešćem 11 posto u 2022., što je manje od 13 posto u 2004., proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s učešćem 7,6 posto u 2022. što je znatno više nego 2004. kada je njen udio bio 4,1 posto, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s učešćem 7 posto što je tek nešto više nego 2004., proizvodnja električne opreme s učešćem 5 posto u usporedbi s 4 posto 2004., prerada drva i proizvoda od drva i pluta (bez namještaja) s učešćem 5 posto što je danas znatno više od 2,3 posto koliko je taj segment industrije činio 2004., proizvodnja strojeva s učešćem 4 posto što je nešto blago više nego 2004.


Nadalje, proizvodnja proizvoda od gume i plastike 2022. imala je udio 4,5 posto u usporedbi s nižih 2,2 posto u 2004., proizvodnja farmaceutskih proizvoda s učešćem 4 posto i proizvodnja kemijskih proizvoda s učešćem 3 posto što je zajedno za 1-postotni poen manje od 8,4 posto koliko je bilo učešće tih pozicija zajedno u 2004., proizvodnja papira i proizvoda od papira s učešćem 3,6 posto u usporedbi s nešto nižim učešćem 2,7 posto u 2004.


Nadalje, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodova i drugih) danas čini 2,1 posto što je znatno niže u usporedbi s učešćem od 6,8 posto u 2004. Udio proizvodnje namještaja zadržan je na istoj razini 2 posto kao 2004., kao i u slučaju proizvodnje metala, tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa koji danas ima udio svega 2,5 posto što je znatno niže od učešća 6,9 posto u 2004.


Segmenti koji nisu zabilježili veće promjene postotnog učešća u posljednjih dvadeset godina su proizvodnja odjeće koja čini oko 2 posto vrijednosti prodaje prerađivačke industrije te proizvodnja kože oko 1,5 posto.


Učešće proizvodnje tekstila danas je svega 0,8 posto u usporedbi s 1,8 posto u 2004. Na kraju svakako treba spomenuti proizvodnju duhanskih proizvoda čije je učešće danas svega 0,8 posto u uspredbi s učešćem 2,3 posto u 2004., navodi Ivanov.


Radnointenzivno


– Sveukupno gledajući, moglo bi se reći da nam je smanjen udio onih segmenata industrije uz koje se obično veže veća dodana vrijednost i proizvodnja temeljena na znanju i temeljena na kapitalu, uključujući segmente proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodovi i drugo) te kemijsku i farmaceutsku industriju.


Ujedno, smanjeno je učešće proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda što je aktivnost koja također može biti generator veće dodane vrijednosti, slično kao i duhanska industrija. Također je značajnije smanjen udio tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa što je vjerojatno rezultat prvenstveno promjene zahtjeva tržišta i tehnoloških promjena.


Dok smo blago povećali učešće proizvodnje električne opreme i proizvodnju papirnatih proizvoda, znatno više smo povećali proizvodnju gotovih metalnih proizvoda te preradu drva i proizvoda od drva i pluta, što su u oba slučaja sirovinski intenzivne industrije.


Učešće prerade drva više je nego dva puta veće nego učešće proizvodnje namještaja. Također smo povećali proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića što su prvenstveno radno intenzivne, ali i sirovinski intenzivne industrije, naglašava Ivanov.


Pogoršanje u segmentu energije


– Prema vrstama proizvoda, industrija nam je koncentrirana na: proizvodnju netrajnih proizvoda za široku potrošnju na koje se prema podacima za ožujak 2024. odnosi 32 posto industrijske proizvodnje i koji zapošljavaju 35 posto zaposlenih u industriji, uz rastući trend proizvodnje i relativno dobre pokazatelje kretanja proizvodnosti rada, te na proizvodnju intermedijarnih proizvoda koji čine 32 posto industrijske proizvodnje i koji zapošljavaju 34 posto zaposlenih u industriji, uz rastući trend proizvodnje i relativno dobre pokazatelje kretanja proizvodnosti rada.


Udio kapitalnih proizvoda (poput strojeva i slično) je oko 13 posto u industrijskoj proizvodnji te 19 posto u strukturi zaposlenih što uz smanjeni obujam proizvodnje loše djeluje i na pokazatelje proizvodnosti rada, no upravo je to segment industrije koji je dugo vremena poboljšavao pokazatelje kretanja u industriji.


Najveće pogoršanje u sektoru industrije trenutno bilježi segment energije s učešćem 19 posto u industrijskoj proizvodnji te svega 7 posto u strukturi zaposlenih, koji posljednjih mjeseci bilježi najveći pad obujma industrijske proizvodnje i proizvodnosti rada te ima najveći učinak na lošije pokazatelje stanja u ukupnoj industriji.


Naposljetku, učešće trajnih proizvoda za potrošnju svega je 2,2 posto u ukupnom obujmu industrijske proizvodnje te 4 posto u strukturi zaposlenosti te posljednjih mjeseci bilježi negativna kretanja kako gledano kroz obujam proizvodnje tako i kroz pokazatelje proizvodnosti rada, zaključuje Ivanov.