Foto: Marijana Ivanov / Foto Davor Puklavec/PIXSELL
Dok potrošnja u maloprodaji dvanaesti mjesec zaredom raste, industrijska proizvodnja četvrti mjesec zaredom pada, podaci su DZS-a za ožujak. BDP mahom raste radi potrošnje i javnih investicija, a inflacija ipak usporava. Potrošnja raste jer rastu dohotci, ali ne svima, pa više od polovine zaposlenih prima plaću manju od tisuću eura.
Strani radnici preuzimaju slabije plaćene poslove u sektoru usluga, a sektor proizvodnje, je li se pomaknuo, koliko smo inovirali, proizvodimo ili išta više nego prije deset, dvadeset ili trideset godina, i je li to sve skupa put u daljnje raseljavanje ili u bolju budućnost, pitamo Marijanu Ivanov, profesoricu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Ivanov opisuje da je koncem 90-ih prerađivačka industrija činila oko 20 posto hrvatskog gospodarstva, gledano kroz učešće u bruto dodanoj vrijednosti. Godine 2004. njen je udio smanjen na 17,5 posto, a pred početak globalne krize iz 2008. na 16,1 posto, nakon čega je u uvjetima recesije 2009. dostigao povijesno nisku razinu 14,5 posto.
– Usporedno znatno veći rast BDV-a zabilježen je u sektoru trgovine, turizma, skladištenja i prijevoza, zatim u sektoru poslovanja nekretninama i sektoru energetike i naravno u javnom sektoru i financijskom sektoru. Struktura gospodarstva tako nam se posljednjih dvadeset godina bitno promjenila od proizvodnih aktivnosti k uslužnim aktivnostima, ali kad se zanemari javni sektor, poslovanje nekretninama, financije i energetski sektor koji većim dijelom zapošljavaju visokoobrazovane kadrove, uslužni sektori koji najbrže ekspandiraju su oni koji zapošljavaju srednjeobrazovane i nižeobrazovane kadrove i time podupiru relativno niske plaće u ekonomiji.
Istodobno, proizvodni sektor koji u Hrvatskoj ekspandira također su oni segmenti koji zapošljavaju srednjeobrazovane i nižeobrazovane kadrove, a i sve je manje mladih koji žele raditi u proizvodnji, čak i u onim segmentima koji mogu pružiti nešto veće plaće.
Jedina poboljšanja koja se u tom smislu događaju i pozitivne promjene u smjeru inovacija i tehnološkog napretka su robotizacije, digitalizacije i automatizacije proizvodnje, ali ne i kvalitativna poboljšanja strukture ukupne industrije, u smjeru onih industrija koje stvaraju veću dodanu vrijednost i podupiru razvoj novih znanja i vlastitih inovacija, tumači Ivanov.
Niske plaće
Ističe da je prehrambena industrija pojedinačno najveći segment hrvatske prerađivačke industrije, i prema zadnje raspoloživoj Statistici proizvodnje i prodaje industrije (PRODCOM), činila je 20 posto ukupne vrijednosti prodaje prerađivačke industrije u 2022. Ako se tome doda i segment proizvodnje pića, koji čini 5 posto, to je zajedno 25 posto.
– U usporedbi s podacima PRODCOM statistike za 2004. učešće pozicije proizvodnje hrane i pića tada je bilo 23 posto, odnosno danas zajedno imaju 2-postotna poena veće učešće.
Daljnje pojedinačno značajnije segmente prerađivačke industrije danas čine proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s učešćem 11 posto u 2022., što je manje od 13 posto u 2004., proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s učešćem 7,6 posto u 2022. što je znatno više nego 2004. kada je njen udio bio 4,1 posto, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s učešćem 7 posto što je tek nešto više nego 2004., proizvodnja električne opreme s učešćem 5 posto u usporedbi s 4 posto 2004., prerada drva i proizvoda od drva i pluta (bez namještaja) s učešćem 5 posto što je danas znatno više od 2,3 posto koliko je taj segment industrije činio 2004., proizvodnja strojeva s učešćem 4 posto što je nešto blago više nego 2004.
Nadalje, proizvodnja proizvoda od gume i plastike 2022. imala je udio 4,5 posto u usporedbi s nižih 2,2 posto u 2004., proizvodnja farmaceutskih proizvoda s učešćem 4 posto i proizvodnja kemijskih proizvoda s učešćem 3 posto što je zajedno za 1-postotni poen manje od 8,4 posto koliko je bilo učešće tih pozicija zajedno u 2004., proizvodnja papira i proizvoda od papira s učešćem 3,6 posto u usporedbi s nešto nižim učešćem 2,7 posto u 2004.
Nadalje, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodova i drugih) danas čini 2,1 posto što je znatno niže u usporedbi s učešćem od 6,8 posto u 2004. Udio proizvodnje namještaja zadržan je na istoj razini 2 posto kao 2004., kao i u slučaju proizvodnje metala, tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa koji danas ima udio svega 2,5 posto što je znatno niže od učešća 6,9 posto u 2004.
Segmenti koji nisu zabilježili veće promjene postotnog učešća u posljednjih dvadeset godina su proizvodnja odjeće koja čini oko 2 posto vrijednosti prodaje prerađivačke industrije te proizvodnja kože oko 1,5 posto.
Učešće proizvodnje tekstila danas je svega 0,8 posto u usporedbi s 1,8 posto u 2004. Na kraju svakako treba spomenuti proizvodnju duhanskih proizvoda čije je učešće danas svega 0,8 posto u uspredbi s učešćem 2,3 posto u 2004., navodi Ivanov.
Radnointenzivno
– Sveukupno gledajući, moglo bi se reći da nam je smanjen udio onih segmenata industrije uz koje se obično veže veća dodana vrijednost i proizvodnja temeljena na znanju i temeljena na kapitalu, uključujući segmente proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodovi i drugo) te kemijsku i farmaceutsku industriju.
Ujedno, smanjeno je učešće proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda što je aktivnost koja također može biti generator veće dodane vrijednosti, slično kao i duhanska industrija. Također je značajnije smanjen udio tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa što je vjerojatno rezultat prvenstveno promjene zahtjeva tržišta i tehnoloških promjena.
Dok smo blago povećali učešće proizvodnje električne opreme i proizvodnju papirnatih proizvoda, znatno više smo povećali proizvodnju gotovih metalnih proizvoda te preradu drva i proizvoda od drva i pluta, što su u oba slučaja sirovinski intenzivne industrije.
Učešće prerade drva više je nego dva puta veće nego učešće proizvodnje namještaja. Također smo povećali proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića što su prvenstveno radno intenzivne, ali i sirovinski intenzivne industrije, naglašava Ivanov.
Pogoršanje u segmentu energije
– Prema vrstama proizvoda, industrija nam je koncentrirana na: proizvodnju netrajnih proizvoda za široku potrošnju na koje se prema podacima za ožujak 2024. odnosi 32 posto industrijske proizvodnje i koji zapošljavaju 35 posto zaposlenih u industriji, uz rastući trend proizvodnje i relativno dobre pokazatelje kretanja proizvodnosti rada, te na proizvodnju intermedijarnih proizvoda koji čine 32 posto industrijske proizvodnje i koji zapošljavaju 34 posto zaposlenih u industriji, uz rastući trend proizvodnje i relativno dobre pokazatelje kretanja proizvodnosti rada.
Udio kapitalnih proizvoda (poput strojeva i slično) je oko 13 posto u industrijskoj proizvodnji te 19 posto u strukturi zaposlenih što uz smanjeni obujam proizvodnje loše djeluje i na pokazatelje proizvodnosti rada, no upravo je to segment industrije koji je dugo vremena poboljšavao pokazatelje kretanja u industriji.
Najveće pogoršanje u sektoru industrije trenutno bilježi segment energije s učešćem 19 posto u industrijskoj proizvodnji te svega 7 posto u strukturi zaposlenih, koji posljednjih mjeseci bilježi najveći pad obujma industrijske proizvodnje i proizvodnosti rada te ima najveći učinak na lošije pokazatelje stanja u ukupnoj industriji.
Naposljetku, učešće trajnih proizvoda za potrošnju svega je 2,2 posto u ukupnom obujmu industrijske proizvodnje te 4 posto u strukturi zaposlenosti te posljednjih mjeseci bilježi negativna kretanja kako gledano kroz obujam proizvodnje tako i kroz pokazatelje proizvodnosti rada, zaključuje Ivanov.
najnovije
najčitanije
Vinske kronike
poznata sorta
ZADAR VS. SVIJET Regionalne specifičnosti cabernet sauvignona širom svijeta
Svijet
suprotno europskim zemljama
Amerikanci očekivano osudili nalog Haškog suda za uhićenje Netanyahua
Ostali sportovi
Veliki "come back"
Lindsay Vonn se vraća skijanju na utrci u St. Moritzu
Zadar
slobodan ulaz
U sklopu obilježavanja Dana grada Zadra Muzej antičkog stakla priredio bogat program
Zadar & Županija
NESREĆA
Tehnički direktor Jadrolinije opisao što se dogodilo s katamaranom “Silba”
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Županija
POTPORE