Kako umjetna inteligencija “živi” u Hrvatskoj: ‘Reći ću vam tko će se sve s njom koristiti za samo 10 godina’

Sve će industrije, bez obzira na to bile javne ili privatne, školstvo, zdravstvo, javna uprava, proizvodnja, u idućih 30 godina na neki način implementirati umjetnu inteligenciju. S tom mišlju pokrenuta je prije tri godine Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI). Jer, želimo demistificirati umjetnu inteligenciju (UI), i šire tehnologiju, te pokazati da ima razloga za tehnološki optimizam, kaže nam Martina Silov, izvršna direktorica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.

Udruga je osnovana u veljači 2020. godine, a i mi smo lani razgovarali s predsjednikom Udruge Mislavom Malenicom, ujedno i osnivačem i direktorom Mindsmithsa, tvrtke koja radi na implementaciji umjetne inteligencije u zdravstvu i financijskom sektoru. To jest koja, laički rečeno, pokušava »kopirati« znanja najboljih liječnika i drugih stručnjaka te ih prenijeti u digitalni sustav. Što se u međuvremenu promijenilo i kakve su novosti u radu Udruge i općenito na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ali i Europi, govori nam Martina Silov.

AI krajolik

U Udruzi bilježe sve veći broj tvrtki u Hrvatskoj koje na neki način implementiraju ili populariziraju umjetnu inteligenciju. Prema njihovom »Krajoliku umjetne inteligencije« s kraja 2022. godine, više od 130 startupa u Hrvatskoj razvija i traži primjenu umjetne inteligencije.

– Oni su prva kategorija u našem »Krajoliku«, odnosno riječ je o tvrtkama koje se direktno bave umjetnom inteligencijom ili imaju posebne odjele za to. U drugu skupinu spadaju tzv. »early adopters«, odnosno tradicionalne tvrtke poput telekoma, banaka ili odvjetničkih društava, marketinških agencija koje u svojem radu na neki način implementiraju umjetnu inteligenciju, kojih je također sve više. Treća skupina je svojevrsni ekosustav, odnosno fakulteti, visoke škole, mediji, svi koji na neki način pridonose znanjima o umjetnoj inteligenciji. Prije tri godine naš je popis ukupno u sve tri kategorije obuhvaćao 220 tvrtki, a po zadnjoj evidenciji iz listopada taj broj narastao je na ukupnih oko 440. To su vrlo dobre brojke, koje Hrvatsku pozicioniraju kao dobro mjesto za razvoj rješenja umjetne inteligencije. Možemo to i izravnije reći: Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne inteligencije. Rimac automobili i Infobip jako ulažu u razvoj umjetne inteligencije, a vidjeli smo i da je Google kupio Photomath, koji je razvio aplikaciju koja rješava fotografirane matematičke zadatke, kaže Martina Silov.

Pozitivne reakcije

Kao Udruga krenuli su i s edukacijom u srednjim školama, pa tako u dogovoru s ravnateljima i profesorima organiziraju gostovanja predavača iz prepoznatljivih hrvatskih tvrtki kao što su primjerice Circuitmess, Mindsmiths, Farseer, Smartlumies, inženjera koji razvijaju UI, kako bi učenici iz prve ruke čuli o najnovijim mogućnostima i dostignućima.

– Projekt gostovanja je nov, ali mislim da imamo odlične ekipe koje indirektno unapređuju školstvo. Nismo željeli sjediti pred vratima Ministarstva i od njih tražiti da u kurikulum uključe suvremene teme, već ovim gostovanjima želimo učenicima poručiti da uzmu stvari u svoje ruke i krenu učiti. Jer, nijedan kurikulum ne može pratiti brzinu kojom se tehnologija razvija. Zato je važno raditi na sebi i konstantno se unapređivati. Ne samo u smislu učenja o umjetnoj inteligenciji već i u svim pogledima važan je poduzetnički duh, kaže naša sugovornica.

Ističe da su učeničke reakcije vrlo pozitivne.

– Nakon predavanja često nam učenici priđu i pohvale se onime što sami rade kod kuće, pitaju za savjet ili poznanstvo, govori Silov.

Dodaje da je široj javnosti možda koncept umjetne inteligencije ponešto nerazumljiv, no zapravo je riječ o alatu koji je izradio čovjek. Stoga, ne treba padati u apokaliptične prognoze, nego biti svjestan da se radi o dijelu računalne znanosti koji može donijeti puno toga dobroga. Na primjer, od primjene u medicinskoj industriji i pronalaska novih lijekova i terapija pa sve do sažimanja i analiziranja postojeće literature ili velikih količina teksta, za što bi čovjek izgubio jako puno vremena. No, naravno, umjetna inteligencija može biti i zloupotrijebljena, kao uostalom i svaki ljudski izum. A kako bi široj javnosti u Hrvatskoj približili umjetnu inteligenciju, iz Udruge CroAI organizirali su prijevod tečaja finskog sveučilišta u Helsinkiju, koji je dostupan na internetskoj stranici https://www.elementsofai.com/hr.

Dobro stojimo

Silov kaže da se prema podacima kojima raspolažu skoro 1 posto stanovništva u Hrvatskoj educiralo na tom tečaju o umjetnoj inteligenciji.

– To možda ne zvuči puno, ali ako gledamo komparativno, mi vrlo dobro stojimo. Jer, jedino se Hrvatska, uz Finsku, približila 1 posto stanovništva koji su se na taj način educirali o umjetnoj inteligenciji, a tečaj se nudi u skoro 30 zemalja Europe. A što je važno, jer tečaj objašnjava primjene i funkcioniranje umjetne inteligencije. On je dobar i kao polazišna točka, jer stečena znanja poslužit će kao osnova svima koji bi se htjeli baviti programiranjem, UX-dizajnom i slično, kaže Martina Silov.

Udruga CroAi danas okuplja oko 300 članova te tvrtke koje se bave UI-om i razvijaju srodna rješenja, poput Perpetuuma, Algebre, Syntioa, Poslovne inteligencije, i Bonsai.techa, Microblinka, Photomatha, Infobipa, i drugih, ali i sve entuzijaste i one koji žele sudjelovati u »kreiranju« budućnosti.

– Prije 20 godina umjetnom inteligencijom bavili su se isključivo istraživači i znanstvenici na institutima i sveučilištima. Onda je u zadnjih 10 godina fokus prebačen na inženjere koji UI projektiraju i programiraju, a u idućih 10 godina, što je već i počelo, umjetnom inteligencijom će se uz njih baviti i humanisti, kreativci, umjetnici. Važno je imati i pogled iz drugog kuta, koji nije isključivo inženjerski, kako bi se umejtna inteligencija razvijala na korist različitim granama ljudskog djelovanja, opisuje naša sugovornica.

Regulacija

A govoreći o daljnjem razvoju umjetne inteligencije, spomenimo da se o tome opširno govori na razini Europe i Europske unije, a naravno i svijeta. Kako će se UI regulirati, što s vlasničkim i autorskim pravima, treba li ići u smjeru opće umjetne inteligencije (razvoju umjetne inteligencije koja će moći razumjeti ili napraviti sve ono što i čovjek može) i drugim pitanjima kojih je doista puno. U tom smjeru, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju jedan je od suorganizatora i suosnivačaEuropskog foruma umjetne inteligencije , a bili su i jako aktivni u javnoj raspravi o Uredbi o umjetnoj inteligenciji, koju je predstavila Europska komisija.

– Željeli smo s kolegama iz udruga iz Njemačke i Francuske pokrenuti Europski forum kako bi se na jednom mjestu mogli naći i oni koji rade na umjetnoj inteligenciji te predstavinci politike koji daju okvir unutar kojega se radi. Htjeli smo zato napraviti most kojim će se povezati ta dva svijeta i mislimo da to zasad ide u dobrom smjeru. Jer, jasno je da nekakva regulativa treba postojati, ali je isto tako potrebno dati inženjerima prostor za razvoj. Forum se održava svakih šest mjeseci, a uskoro će postati i poseban entitet. Osniva se posebna udruga na razini Europe koja će imati sjedište u Bruxellesu i koja će biti glas onih koji razvijaju umjetnu inteligenciju u Europi. A sve je to krenulo iz Hrvatske i naše Udruge, zaključuje Martina Silov.