Istraživalo se (ne)povjerenje u institucije. USKOK zadovoljan ocjenom tri, DORH dobio tek “dvojku”

Otkud toliko nepovjerenje prema USKOK-u na tragu općeg nepovjerenja javnosti u hrvatske institucije i bi li se doznalo za novu korupciju u domaćem zdravstvu da nije bilo primarnog istraživanja Ureda europskog tužitelja (EPPO)? To je bilo jedno od glavnih aktualnih pitanja na prošlotjednom okruglom stolu o korupciji u organizaciji Centra za demokraciju i pravo »Miko Tripalo« i Kuće ljudskih prava u Zagrebu, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije.

Na okruglom stolu u Kući Europe gostovali su predstavnici akademskog i civilnog društva i USKOK-a. Burna rasprava započela je nakon što je prezentirano istraživanje o stavovima mladih o korupciji, a koje je pokazalo izrazito nepovjerenje u hrvatske institucije, Vladu, Sabor te da su politika i pravosuđe korupcijom najpogođeniji sektori.

Zabilježen napredak

Uz to, spomenuti je peti izvještaj Europske komisije koji konstatira da 92 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj raširena, u odnosu na prosjek građana EU-a od oko 68 posto.

Pitanje moderatora okruglog stola kolege novinara Dragana Nikolića nije se svidjelo prisutnoj gošći Nataši Đurović, zamjenici v.d. ravnatelja USKOK-a.

– Ne znam jeste li se površno pripremali za raspravu pa niste pročitali i gledali sve što se dešavalo u javnom prostoru, dometnula je Đurović na osobnoj razini moderatoru okruglog stola.

– Itekako, ne površno nego temeljito, odgovorio je Nikolić.

– Pa dobro, onda ne znam otkud takva konstatacija, čudila se opet Đurović.

– Pogledajte novine i portale, uzvratio je moderator ne dovršivši repliku.

– Sad smo imali jedno istraživanje, u svim ovim pokazateljima USKOK je dobro stajao, čuli smo izvještaj Europske komisije, peto po redu, koje ponovo ističe da se u području procesuiranja bilježi napredak. Ne znam iz čega izvlačite neke recentne, pokušala je Đurović upitati.

– U recentnom istraživanju možda se mislilo da napredak nije dovoljan, dok u javnosti EPPO građani doživljavaju kao instituciju u koju imaju veće povjerenje i to znatno u odnosu na USKOK, nastavio je Nikolić.

– Ima različitih anketa i svatko ima pravo na različito mišljenje i stvar je prezentacije, netočna je konstatacija da za ovu aferu ne bi doznali da nije bilo EPPO-a, uvjeravala je Đurović.

U našem prethodnom članku izvijestili smo o rezultatima istraživanja percepcije mladih u Hrvatskoj u sklopu projekta Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije Centra »Miko Tripalo« uz potporu nizozemskog Helsinškog odbora.

Podsjećamo, čak 86 posto mladih smatra da je korupcija u Hrvatskoj česta, a njih oko 60 posto ne dvoji da je glavni uzrok toga korištenje linije poznanstva i zapošljavanje preko veze u državnim i javnim službama.

Oko 34 posto mladih mišljenja je da je posrijedi nedostatak osobnog integriteta ljudi u javnom, ali i u privatnom sektoru.

Mladi ispitanici smatraju da je korupcijom najviše zatrovana upravo politika (86 posto) te pravosuđe (62 posto).

O percepciji mladih prema USKOK-u na koju je aludirala Đurović ona se odnosi na razdoblje prije aktualnog sukoba nadležnosti s EPPO-om, s obzirom da je anketa provedena od lipnja do rujna ove godine.

Prekrojeno zdravstvo

Na ljestvici ocjene od 1 do 5, ukupno 42 posto ispitanika USKOK ocjenjuje trojkom, 23 posto dvojkom, 17 posto ocjenom četiri i 15 posto čistom jedinicom. Tek tri posto mladih USKOK percipira vrlo učinkovitim.

Tako je USKOK završio s prosjekom od 2,7 a Državno odvjetništvo koje je preuzeo Ivan Turudić tek dvojkom, prosjekom od 2,29.

– Dosta zamišljeno i smrknuto slušali ste gospođu Đurović, uzvratio je moderator predajući riječ Orijani Ivković Novokmet, izvršnoj direktorici GONG-a.

– Imamo problema s visokom korupcijom usred Vlade. Vili Beroš je jedan od pet najmoćnijih ljudi u ovoj državi. Sustav je prekrojen, a pričamo kao da se netko oteo od tog sustava.

Znamo da je dobio ekstra moć u mandatu ove Vlade, da odlučuje o javnim nabavama za županijske bolnice, da glatko dogovara i kreira nabave, spaja prijatelje i šalje ih u bolnice.

Reforme o kojima se stalno govori trebale bi značiti stavljati prepreke za dužnosnike, a ne slegnuti ramenima i reći »to su samo ljudi koji se mogu oteti kontroli«. Vlada fingira borbu protiv korupcije.

Objavimo sve njihove kontakte i sve registre. Donijeli su Zakon o lobiranju, a koji stavlja teret na civilno društvo, tako i na GONG.

Imamo zakone koji se donose čak i bez formalne radne grupe, a to je sve dio klizanja demokracije koji otvara prostor korupciji, dio istog »paketa« uz tzv. lex AP. Taj zakon je donesen kad su počele curiti poruke koje su teretile premijera i njegove suradnike s ciljem da spriječi daljnu političku štetu za njega.

Vladavina prava znači da se zakoni ne kroje za Andreja Plenkovića niti za bilo koga drugog, naglasila je Ivković Novokmet.

Sustav stvara prilike za lopove

Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske govorio je iz perspektive mlade populacije.

– Koliko god se tvrdi, najviše političari, da mladi nisu zainterisani za aktualne događaje, to zapravo i nije točno. Iako mladi iznimno rijetko gledaju tv-dnevnike, to ne znači da su neinformirani.

U lipnju 2016. bio je najveći prosvjed održan u prethodnih 20 godina za kurikularnu reformu i uvođenje građanskog odgoja, a mi u 2024. i dalje nemamo građanski odgoj, a još se i planira ukinuti predmet »Politika i gospodarstvo« u strukovnim školama, jedini predmet u kojem mogu slušati o vladavini prava, demokraciji i izborima.

Da, prilika stvara lopova, a trenutno sustav stvara jako dobru priliku da budemo lopovi, poentirao je Miličević.