Hrvatski su izvođači žrtve novog zakona

– Od 2013. traje rasprava u Europskoj uniji oko načina funkcioniranja autorskih prava na internetu. Organizirane su debate, pokrenute istrage i održani mnogi sastanci u Europskom parlamentu, Vijeću Europe i Europskoj komisiji, što je rezultiralo Europskom direktivom o autorskom pravu iz 2019., rekao je Robbert Baruch, viši potpredsjednik za odnose s javnošću Universal Music Grupe, vodeće multinacionalne glazbene korporacije u svijetu, i dodao kako bi takva izmjena Zakona, ako se održi, mogla prisiliti glazbene kompanije svih veličina da ponovo procijene i potvrde prava za desetine tisuća pjesama.

– Ova klauzula bez presedana mogla bi biti skupa, vremenski vrlo zahtjevna i mogla bi rezultirati smanjenim ulaganjima u umjetnike i njihovu glazbu, dodao je Baruch.

Brojna otvorena pitanja

Direktorica ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava, Maja Vidmar Klarić, istaknula je kako je konferencija donijela odgovore na brojna pitanja i iznjedrila vrlo stručne analize novih pravila u hrvatskom Zakonu koji se tiču glazbene industrije.

– Činjenica je da su najveći “gubitnici” novog zakona upravo hrvatski izvođači, koji su novim pravilima pravno, ali i faktično stavljeni u nepovoljniji položaj negoli je to bilo ranije predviđeno Zakonom.

Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u glazbenoj industriji u digitalnom dobu koji je bio jedan od ciljeva Direktive, ali i nesmetanog razvoja digitalnog tržišta i ulaganja diskografa, za izvođače i diskografe ostavljena su brojna pitanja, prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te nametanjem i uvođenjem u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja nema ama baš nikakve veze s ulaganjem izvođača i diskografa u snimke, distribucijom istih na digitalne servise, pa niti sklopljenim ugovorima s glazbenim digitalnim servisima, istaknula je.

– Želja nam je da svi dionici glazbenog poslovanja budu u prilici biti bliže inovacijama i promjenama koje donosi novo doba, novi uvjeti i novi poslovni pristupi na tržištu.

I to bez obzira je li riječ o tehnologiji, autorskom pravu, primjerima iz prakse, pitanjima diskografske industrije ili pitanju prava izvođača, zaključila je Vidmar Klarić.

Najveći izazovi

Najveći pravni, ali i poslovni izazov, kako je istaknuto na konferenciji, uvođenje je retroaktivne odredbe u novi zakon kojom se nameće obveza diskografima da naprave reviziju tisuće ugovora za više od nekoliko stotina tisuća snimaka, što je u praksi neprovedivo te potpuno anulira pravo vlasništva i raspolaganja, odnosno iskorištavanja pojedine snimke, kao i sva ulaganja koja je diskograf imao na pojedinoj snimci kada ju je snimio, i naknadno prilikom digitalizacije, digitalne distribucije, marketinga i ostalog.

Ema Duljaj, menadžerica za digitalnu distribuciju Croatia Recordsa, istaknula je kako je digitalno tržište elastičan i promjenjiv pojam, osobito u kompleksnom društvu kao što je naše.

– Nadam se da će ova konferencija pokazati koliko su motivacija i želja za poboljšanjem cjelovitog procesa bitni za sve nas u glazbenoj industriji, kako bi u konačnici svi mogli uživati u jednoj stvari zbog koje smo svi ovdje okupljeni – glazbi, zaključila je.