Hrvatski odvjetnik Anto Nobilo pristao braniti Milorada Dodika

Hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, koji je pristao biti dio tima branitelja lidera bosanskih Srba Milorada Dodika na suđenju koje ga očekuje u prosincu, izjavio je kako je “šokiran” time što u BiH postoji visoki predstavnik međunarodne zajednice i njegovim ovlastima da donosi zakone.

Mediji u u BiH koji su pod Dodikovom kontrolom već tjednima vode kampanju pod naslovom “Granica postoji”, a cilj im je predstojeće suđenje Dodiku predstaviti kao proces u kojemu je optužena Republika Srpska, a pritom posebice napadaju Sud BiH i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Njemačkog političara, kojega je još 2021. sukladno proceduri za visokog predstavnika imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), dužnosnici u Republici Srpskoj proglasili su, uz potporu Rusije, nelegalnim, uz obrazloženje kako o imenovanju nije bilo formalne rasprave na Vijeću sigurnosti UN.

Toj se kampanji sada pridružio i Nobilo, u podcastu kojega sponzorira javni servis Radio-televizija RS (RTRS). Kazao je kako “ne vidi problem da netko ima politički program čije djelovanje je usmjereno protiv stranog guvernera koji sam donosi zakone”.

“Kao pravnika me šokira činjenica da postoji čovjek koji donosi zakone! Jeste li ikada čuli da postoji jedan čovjek koji može donijeti bilo koji zakon, uključujući i zakon koji glasi: ‘Ako ne poštuješ moje odluke moraš ići u zatvor’. Samo u BiH postoji čovjek koji može to raditi.

To je vrhunac apsurda i negacija demokracije, a na Zapadu tvrde da se to ne smije raditi”, izjavio je Nobilo kako ga citira portal RTRS najavljujući početak emitiranja podcasta namijenjenom kampanji u Dodikovu korist.

U toj je najavi Nobilo predstavljen kao “savjetnik tima” Dodikove obrane.

Milorad Dodik optužen je zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, za što može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora, a osuđujuća presuda značila bi njegovu automatsku smjenu s pozicije predsjednika RS. Početak suđenja zakazan je za 6. prosinca.

Dodik je u srpnju ove godine odlučio potpisati ukaze o stupanju na snagu zakona što ih je donio parlament RS, unatoč činjenici da ih je svojom odlukom poništio visoki predstavnik Schmidt.

Pravo da nameće zakone i smjenjuje izabrane dužnosnike dano je visokom predstavniku u BiH još 1997. na sastanku Vijeća za provedbu mira, održanom u Bonnu, i stoga nose naziv “bonske ovlasti”.

Dodikova obrana temelji se na tvrdnji da Schmidt nije zakoniti visoki predstavnik te da stoga nije imao ovlasti nametati izmjene kaznenog zakona po kojima je neprovođenje njegovih odluka od 1. srpnja postalo kaznenim djelom.