U turizmu se troši tek 15 posto domaćih proizvoda, evo kako skratiti put “Od sela do hotela”

Godinama se priča o većoj dostupnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u hrvatskom turizmu, no i dalje nema konkretnih rješenja, upozoravaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koja je upravo na tu temu u Rovinju organizirala okrugli stol o povezivanju plave i zelene Hrvatske pod nazivom »Od sela do hotela – kako da domaća hrane dođe do turizma« na kojemu se nastojalo odgovoriti na pitanje može li se sadašnje loše stanje promijeniti i jesu li mogući poslovni modeli koji će osigurati bolju povezanost i dostupnost domaće hrane na trpezama hotela i restorana.

Šansa za male

Hrvatska poljoprivredna komora u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda, kroz ponudu turizma u Hrvatskoj, vidi šansu za domaće male proizvođače, istaknuo je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

– O povezivanju »zelene i plave njive« se jako dugo govori, a Hrvatska ima velik potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno-prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko-turističkom sektoru, kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda, naveo je Jakopović.

Dodao je da veliki hotelski lanci danas slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi, uz pozitivne primjera u Međimurju i Istri, ali to, kaže, nije dovoljno.

Upravo to dokazuje primjer zaštićenog istarskog goveda boškarina. Silvija Terlević, poljoprivrednica iz Istre koja se bavi uzgojem istarskog goveda, kaže da istarski boškarin ima ogromnu potražnju kroz turizam Istre, ali je potrebno stvoriti bolje uvjete za proizvodnju.

– Mi u Istri imamo prednost što smo mala regija s odličnom gastroponudom i možemo prodati svoje proizvode, no svima nam još treba i poljoprivrednog zemljišta i bolji poticaji i organizacija, kako bismo mogli snažnije razvijati ovakvu specifičnu proizvodnju lokalnog karaktera, kazala je Terlević.

Profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić dodaje da bi i hotelski lanci zainteresirani za istarsko govedo mogli pridonijeti, odnosno sudjelovati u potpori proizvođačima, a ne samo država. Time bi se, kaže, ujedno i zaštitilo istarsko govedo.

– Hrvatski poljoprivredni proizvodi, posebno ovi više vrijednosti, poput goveda, u ponudama hotela i restorana bi trebali biti nešto skuplji, a za to su nam potrebne udruge proizvođača koji će hotelima i restoranima osigurati sigurnost i stalnost opskrbe što danas, nažalost, nije slučaj, upozorava Grgić.

Najfiniji način

Dodaje da će poljoprivredni proizvod koji košta 10 eura, turistička industrija prodati za 25 eura.

– Turizam je jedan od najfinijih načina izvoza poljoprivrednih proizvoda, a turisti koji odsjedaju u hotelima i jedu u restoranima su gosti više platežne moći koji će platiti domaću hranu i po višoj cijeni, navodi Grgić.

To je potvrdio i Jeffrey James Vella, glavni kulinarski savjetnik rovinjske Maistre za njihove luksuzne hotele, istaknuvši kako Istra ima ogroman potencijal kada je gastronomija u pitanju, te da je sve više lokalnih namirnica koje su u ponudi.

– Mlade generacije turista prilikom putovanja žele okusiti domaću hranu i specijalitete podneblja u kojem borave i ponijeti jedinstveni gastroužitak sa svog odmora. Smatram da Hrvatska ima ogromnu šansu, ali je potrebno još raditi na stvaranju bolje ponude i brendiranja lokalnih proizvoda. Istra je tu možda i najdalje odmakla, a vjerujem kako će se u budućnosti sve više turističkih tvrtki i restorana oslanjati na kratke lance opskrbe i domaće proizvođače, kako bi se uživanje u lokalnim okusima još bolje brendiralo, kazao je Jeffrey James Vella.

Prema procjenama Ive Grgića, manje od 15 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda se troši u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz, a samo voća i povrća godišnje uvezemo za više od 300 milijuna eura.

– Istodobno nam deficit u vanjskotrgovinskoj poljoprivrednoj razmjeni iznosi dvije milijarde eura. Sad zamislite kakav bi bio efekt na domaću poljoprivredu da smo tih dvije milijarde eura, koje smo potrošili na uvoz poljoprivrednih proizvoda, uložili u domaću poljoprivrednu proizvodnju, kaže Grgić.

Brendiranje proizvoda

Rješenje problema, kako je naglasio Jakopović, leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje ograničavaju distribucije proizvoda.

– Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom »misli lokalno«, no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu, istaknuo je Jakopović, jer masovni turizam više nije u trendu, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva te jesti kvalitetnu hranu.

Kako je naglasio, treba razmišljati o načinima na koje se može nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice, kako bi ih time izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud.

– Kada govorimo o plasmanu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u turizmu, imamo dva problema. Prvi je da generalno ne proizvodimo dovoljno hrane, a drugi problem leži u samim proizvođačima koji nemaju ujednačen standard kvalitete i dovoljne količine proizvodnje potrebne za plasman u turizam, smatraju pak u Hrvatskoj gospodarskoj komori i dodaju da zbog toga hrvatsku poljoprivredu treba regionalizirati, a potpore usmjeriti prema granama koje mogu maksimalno dići proizvodnju i produktivnost.

Autor: Dražen Katalinić