U riziku od siromaštva svaki peti stanovnik Hrvatske, oko 300.000 ljudi zarađuje manje od 913 eura mjesečno

U Hrvatskoj je čak 787.000 osoba, odnosno 20,7 posto stanovnika ili svaki peti stanovnik u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, pokazala je velika sveobuhvatna anketa o siromaštvu koju je Državni zavod za statistiku proveo krajem prošle godine na uzorku od 10 tisuća kućanstava.

Pozitivni pomaci dijelom su rezultat rasta dohotka u određenim skupinama kućanstava. Prema podacima DZS-a, prosječna bruto plaća u 2024. godini iznosila je 1.821 euro, dok je u 2025. porasla na 2.016 eura, što predstavlja nominalni rast od 10,7 posto. Istodobno, minimalna bruto plaća povećana je s 840 eura u 2024. godini na 970 eura u 2025. Ovaj rast dohotka pozitivno je utjecao na određene skupine kućanstava, smanjujući njihov relativni rizik od siromaštva, napominje glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

Ranjive skupine

Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 753 eura mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio oko 1.580 eura mjesečno. To znači da svi koji su zarađivali manje žive u riziku od siromaštva. Prema anketi DZS-a, 160 tisuća osoba ili 4,2 posto stanovništva živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, dok čak 32,6 posto ili 1,2 milijuna ljudi si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. Oko 179 tisuća osoba si ne može priuštiti obrok koji sadržava meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan. Gotovo 1,2 milijuna ljudi si ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava od najmanje 494 eura bez posudbe novca.

Anketa DZS-a je također otkrila da čak 726 tisuća ljudi živi u kućanstvima koja vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem, dok njih 1,6 milijuna kraj s krajem spaja s manjim teškoćama, pa ispada da samo trećina stanovnika Hrvatske nema nikakvih problema u preživljavanju od plaće do plaće.

– Rezultati razvrstani prema dobi i aktivnosti ukazuju na dodatne izazove. Stopa rizika od siromaštva kod osoba starijih od 65 godina porasla je s 37 posto na 39,4 posto, dok je kod umirovljenika povećana sa 34,2 posto na 36,3 posto, što pokazuje da starije i umirovljene osobe i dalje spadaju u najranjivije skupine, upozorava Mišić.

Prošle je godine najviše siromašnih živjelo u statističkoj regiji Panonskoj Hrvatskoj, čak 30 posto. Slijede Jadranska Hrvatska s 20,6 posto, Sjever (Zagorje, Međimurje, Varaždin, Koprivnica) sa 17,6 posto i Zagreb s 12,4 posto, pri čemu je glavni grad jedini zabilježio rast jer je godinu ranije stopa siromaštva iznosila 11,1 posto.

Manje od 913 eura zarađuje 450 tisuća radnika

U prosincu prošle godine prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.494 eura. To je 0,3 posto manje nego u studenome, ali oko 10 posto više u odnosu na predlanjski prosinac, navode u Državnom zavodu za statistiku. Prema njihovim podacima, oko 300.000 zaposlenih zarađivalo je manje od 913 eura neto, a oko 150.000 radnika manje od 829 eura neto mjesečno.

Ispod crte

Iako se u prošloj godini broj osoba u riziku od siromaštva smanjio za jedan posto u odnosu na 2024., broj siromašnih građana osjetno se povećao u zadnjih 15 godina. Naime, stope siromaštva u 2011. godini iznosile su 10,3 posto za sjeverozapadnu Hrvatsku, 28,1 posto za središnju i istočnu Hrvatsku te 12,6 posto za Jadransku regiju. Prema pragu rizika od siromaštva, udio siromašnih u Hrvatskoj te je godine iznosio 16,3 posto. Prema zadnjoj anketi DZS-a, stopa rizika od siromaštva je u odnosu na 2011. godinu porasla za 4,4 postotna boda.

– Iako agregatni pokazatelji dohotka bilježe blagi rast, određen broj kućanstava i dalje ne osjeća stvarni pomak u životnom standardu. Stoga bruto plaće moraju rasti, jer upravo bruto plaća određuje visinu buduće mirovine. Održavanje ili povećanje realnog dohotka ključno je za osiguranje dostojnog životnog standarda radnika i njihovih obitelji, te za smanjenje dugoročnog rizika od siromaštva, osobito među starijim i umirovljenim osobama, poručuje Mišić.

U Europskoj uniji ne cvjetaju svima ruže

U 2024. godini procijenjeno je da više od 72 milijuna ljudi u Europskoj uniji živi u riziku od siromaštva, što predstavlja čak 16,2 posto ukupne populacije. Prag je na razini EU-a određen na 1.079 eura mjesečno, odnosno 60 posto od medijalnog prosječnog godišnjeg dohotka u iznosu od 21.582 eura, a prag varira od 391 eura u Bugarskoj do 2.540 eura u Luksemburgu.

U Njemačkoj je prag na 1.381 euro, Francuskoj 1.278 eura, Italiji s 1.030 eura, dok se u Danskoj, Austriji, Irskoj, Nizozemskoj i Belgiji prag za rizik od siromaštva kreće u rasponu od 1.500 do 2.000 eura. U Hrvatskoj je prema Eurostatu prag od siromaštva u 2024. iznosio 617 eura, a u Sloveniji 981 euro. Prag je 2,1 puta viši ako se radi o obitelji od dvije odrasle osobe i dvoje djece – prosjek EU-a u tom slučaju izosi 2.266 eura, a za Hrvatsku 1.296 eura.