U pet mjeseci čak 88 posto radnika zaposleno je na određeno

Ni nedostatak radnika, ali ni prvi mjeseci primjene novih odredbi Zakona o radu kojima se želi smanjiti broj zaposlenih na određeno nisu donijeli sigurniji posao onima koji su se u Hrvatskoj zaposlili u prvih pet mjeseci ove godine. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u razdoblju od početka siječnja do kraja svibnja zaposlilo se 58.414 osoba koje su prethodno bile u njihovoj evidenciji nezaposlenih i njih 88,38 posto su dobili posao na određeno.

Na neodređeno je zaposleno tek 11,6 posto svih koji su izašli iz evidencije nezaposlenih, dok je preostalih nekoliko stotina, odnosno njih 0,02 posto, dobilo posao na skraćeno radno vrijeme ili kao pripravnici i sezonci.

Turistička sezona

Gotovo u promil jednako je to podacima o oblicima zapošljavanja u istom razdoblju prošle godine. Lani je u isto vrijeme iz evidencije nezaposlenih posao pronašlo dvije tisuće ljudi manje nego ove godine, ali njih 88,12 posto dobilo je posao na određeno vrijeme.

Lako je moguće da je velika većina tih građana i lani bila u statistikama onih čija je nezaposlenost prestala zapošljavanjem na određeno, te da su ponovo u prvim mjesecima ove godine uspjeli pronaći posao.

Sugeriraju to podaci samo za svibanj, jer je gotovo 90 posto svih zaposlenih u tom mjesecu zaposleno na određeno, a najveći broj njih u djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanju hrane i trgovini na malo, što su sektori koji pojačano traže radnike pred turističku sezonu.

Na isto upućuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o osiguranicima i njihovom statusu kad su ugovori o radu u pitanju koji pokazuju da je zapošljavanje na određeno puno zastupljenija praksa u jadranskim županijama, s time da i tamo značajno variraju postoci radnika kojima poslodavci nude posao samo na nekoliko mjeseci, ili im ugovore obnavljaju nakon šest ili samo tri mjeseca.

Hrvatska po ugovorima na određeno prednjači u Europskoj uniji i Vlada je prošlogodišnjim izmjenama Zakona o radu odlučila postrožiti uvjete za zapošljavanje na određeno, pa se oni s istim radnikom mogu potpisati samo tri puta. Iako je pet mjeseci primjene zakona možda prerano za izvođenje zaključaka, podaci HZMO-a kažu da je u svibnju i dalje više od petine hrvatskih radnika bilo zaposleno na određeno, točnije njih gotovo 21,91 posto.

Ipak, taj se udio smanjio u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je na određeno radilo 23 posto radnika. Jesu li zakonske odredbe spriječile poslodavce da ponovo radnicima koje zapošljavaju godinama nude nesigurno radno mjesto, ili je to učinak nedostatka radnika, teško je reći s obzirom na to da je broj zaposlenih na određeno smanjen tek za nešto više od desetak tisuća, a među onima koji se zapošljavaju s burze nije došlo do promjene.

U Hrvatskoj je i dalje gotovo 365 tisuća ljudi zaposleno na određeno vrijeme i žive u neizvjesnosti hoće li im poslodavac produžiti ugovor. Trebat će još puno vremena da se Hrvatska vrati tamo gdje je bila prije desetak godina, kada je imala 14 posto zaposlenih na određeno, što je prosjek EU-a.

Strah nad glavom

Situacija je po tom pitanju i gora na obali, odnosno u županijama u kojima je visok udio turizma u gospodarskoj aktivnosti. No, i među njima vladaju značajne razlike, a bilo bi zanimljivo vidjeti ovisi li to o udjelu stranih radnika, ali HZMO ne nudi te podatke.

U Primorsko-goranskoj županiji na određeno vrijeme je krajem svibnja bilo zaposleno nešto više od 30 tisuća ljudi, od ukupno gotovo 125 tisuća osiguranika, koliko ih je bilo u evidenciji HZMO-a. Ugovore na određeno imalo je 24,33 posto osiguranika, što znači da je gotovo svaki četvrti radnik nad glavom imao strah od toga da nakon isteka ugovora neće imati posao.

U Zadarskoj županiji na određeno je bilo zaposleno nešto više od 19 tisuća radnika, što je gotovo 30 posto svih koji su krajem svibnja radili u toj županiji. U Istarskoj županiji svaki treći zaposleni imao je ugovor na određeno. Od 105 tisuća ljudi koji su u svibnju imali posao u Istri njih 35 tisuća sklopili su ugovore na određeno.

Ipak, Istra nije hrvatski predvodnik po tom pitanju, nego je to Dubrovačko-neretvanska županija, koja je prema podacima HZMO-a krajem svibnja imala ukupno 52.752 zaposlena, od čega je čak 18.774, odnosno 35,6 posto, imalo ugovore na određeno vrijeme.

Poslodavci svake sezone traže nove radnike

Izmjene i dopune Zakona o radu iz prošle godine omogućavaju sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme, uključuju fleksibilne mogućnosti dogovora radnika i poslodavca o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, ali u hrvatskim županijama gdje prevladavaju sezonski poslovi u turizmu očito nisu zasad i prihvaćene u praksi.

Umjesto da tako osiguraju radnike i za sljedeću sezonu, poslodavci očito radije izbjegavaju bilo kakve obveze prema radnicima nakon završetka ljeta i za sljedeću sezonu traže nove radnike.