U Kazneni zakon uvodi se femicid, bit će i posebna kazna za teško ubojstvo ženske osobe

Izmjene Kaznenog zakona, koje predviđaju uvođenje femicida kao samostalnog kaznenog djela pod nazivom Teško ubojstvo ženske osobe, trebalo bi se najkasnije do kraja siječnja naći pred Vladom, piše u srijedu Jutarnji list.

Sudeći prema odgovorima Ministarstva pravosuđa na primjedbe na zakon pristigle u javnoj raspravi iz redova nevladinih udruga, sudaca te pravobraniteljstava, prvotna definicija djela bit će proširena te se djelo neće odnositi na svako ubojstvo bliske ženske osobe, kao što je bilo planirano, nego na rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe.

Pritom će “rodno utemeljeno nasilje” biti definirano u članku 87., koji donosi značenja pojedinih izraza u Kaznenom zakonu (poput definicija zločina iz mržnje, imovinske koristi ili službene tajne), a koja će u potpunosti biti preuzeta iz Istanbulske konvencije.

U članku 3. Konvencija propisuje da “rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene”. No, osim uvođenja femicida, u Kaznenom će se zakonu, proizlazi iz odgovora Ministarstva pravosuđa, mijenjati i tekst članka koji definira svako teško ubojstvo, bez obzira na spol žrtve.

Sada je u stavku 3. opisa tog djela propisano da će onaj tko “ubije blisku osobu koju je ranije zlostavljao” biti kažnjen kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora. Protivnici uvođenja femicida, među kojima je i dobar dio sudaca, upozoravali su tijekom javne rasprave da s ovakvom postojećom definicijom u Kaznenom zakonu Hrvatskoj nije potreban femicid kao posebno djelo te da bi takvo djelo bilo diskriminatorno prema svim žrtvama muškog spola.

Zakonodavac je, pak, odgovorio da sudska praksa pokazuje da su suci izrazito rijetko posezali za ovom kvalifikacijom djela u slučajevima ubojstva žena, a i kad su to činili, izricali su najblaže kazne. Sada će se ta stavka podijeliti na dvije odvojene stavke te će se teško ubojstvo kao kvalificirani oblik moći počiniti na štetu bliske osobe te na štetu bilo koje osobe (ne nužno bliske) koju je počinitelj prije zlostavljao, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.