U Hrvatskoj 47 posto osoba ne živi ni u jednoj vrsti zajednice

Po podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve “slobodni”, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena.

Sve manje obitelji s djecom, sve više bez djece

Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste.

Smanjuje se i udio tipa obitelji “par s djecom” u ukupnom broju obitelji, dok nasuprot tome raste udio tipa obitelji “par bez djece” i “majka s djecom”, odnosno “otac s djecom”.

Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece (njih 35 posto). Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima (1.256.475) njih 28 posto ili 351.074 je starosti 25 godina i više.

Prema metodološkom konceptu, pojam “dijete” nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj može činiti i osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.

Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20 godina, pokazuju se da se udio udanih i oženjenih smanjio za gotovo pet postotnih poena. Istodobno se udio neudanih odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena, a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.

Polovica starijih od 15 godina živi u bračnoj zajednici

Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način življenja osobe unutar kućanstva bez obzira na zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 1.636.368 osoba ili njih 49,30 posto.

U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili 4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366 osoba (0,01 posto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom istog spola 1078 osoba (0,03 posto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61 posto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih 3.829.989 ili 98,9 posto u privatnim kućanstvima, a 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima.

Podaci pokazuju da od ukupnog broja osoba koje žive u institucionalnim kućanstvima njih 26.245 ili 63 posto živi u institucijama za umirovljene i starije osobe, od kojih je 7165 muškaraca (27 posto), a žena 19.080 (73 posto).

Većina privatnih kućanstava su obiteljska kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no udio obiteljskih kućanstava s godinama se smanjuje (1981. bilo ih je 82 posto, a 2021. 70 posto).

Gotovo svako treće kućanstvo samačko

Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko. Sa statističkog aspekta, te trendove treba gledati kao slijed utjecaja sociodemografskih promjena nastalih kroz dulje vremensko razdoblje, objašnjava DZS.

Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste životnih zajednica se mijenjaju, obitelji se mijenjaju, a statistika to samo pomno bilježi.