U 2020. u Hrvatskoj 1,5 tona otpada po stanovniku; problem je i mikroplastika u ribi

Ukupne količine otpada u Hrvatskoj se kontinuirano povećavaju, u 2020. iznosile su 1,5 tona po stanovniku, a problem je i mikroplastika u velikom broju morskih organizama koje konzumiramo, rekao je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg.

„Nakon kućanstva, koja su najveći proizvođač, 24 posto ukupne količine otpada spada u građevinski otpad“, rekao je Šiljeg na saborskoj raspravi o Izvješću o stanju okoliša u Hrvatskoj od 2017. do 2020.

Oporbeni zastupnici isticali su da su odlagališta otpada, među kojima ima i onih ilegalnih, kao i njegovo odvojeno prikupljanje, i dalje veliki problem zbog čega Hrvatska plaće penale Europskoj uniji, no, državni tajnik kaže da je u spomenutom razdoblju zabilježen pozitivan pomak u gospodarenju otpadom.

„Stopa odlaganja ukupnog otpada smanjila se s 33 na 24 posto, a stopa recikliranje povećala se s 33 na 47 posto“, kazao je Šiljeg te upozorio da je problem onečišćenja prisutan i u Jadranskom moru, a da čak 70 posto tog onečišćenja dolazi s kopna.

„Europsko zakonodavstvo se nadograđuje u kratkim vremenskim periodima i očekujemo da će vrlo brzo i mikroplastika biti sastavni dio obaveznog monitoringa. Smatramo je važnim problemom jer je uočena u velikom broju organizama kojima se i mi hranimo“, izjavio je državni tajnik.

Bulj i Puljak: U Dugom ratu troska još nije sanirana

Što se tiče odlagališta otpada, na kraju 2020. bilo je aktivno njih 88, dok su 43 odlagališta zatvorena između 2017. i 2020.

„Broj saniranih odlagališta komunalnog otpada povećao se na ukupno 195, dok je na preostale 122 lokacije sanacija u pripremi ili u tijeku“, izvijestio je i dodao da je za izgradnju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada izdvojeno 400 milijuna eura.

Zastupnici Miro Bulj (Most) i Marijana Puljak (Centar) podsjetili su na slučaj nesaniranja troske u općini Dugi Rat.

“Građevinska inspekcija je još 2011. utvrdila da se ondje stvara ilegalno odlagalište otpada što je kazneno djelo. Što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radilo do danas?“, pitala je Puljak, a državni tajnik odgovorio je da su 2022. Građevinskom fakultetu povjerili analizu postupka sanacije.

Trenutno je, kaže, u postupku javna nabava koja će definirati sve izmjene u odnosu na originalni plan sanacije. “Očekujemo vrlo brzo rješenje za ovu situaciju”, dodao je.

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić pozvala je na zakonske izmjene koje bi omogućile državi da stavi zabilježbu na imovinu onoga tko je bio originalni vlasnik, odnosno onoga tko je bio dužan odraditi sanaciju, u slučaju da troškovi sanacije padnu na državu.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista napomenuo je da su, od 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, samo dva u funkciji.

„Pojedine jedinice lokalne samouprave nemaju kamo odlagati komunalni otpad, stoga ga moraju voziti i do stotinu kilometara, što povećava cijenu”, rekao je.

Šiljeg je pak izvijestio da su za tri centra odbrani izvođači i da su još tri u pripremi, uključujući i onaj u Zagrebu.