ponedjeljak, 24. ožujka 2025

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

špica s macanom

Tonči Tadić: 'Trump nema blage veze o tome kako završiti rat u Ukrajini'

Autor: Zlatko Crnčec

22.03.2025. 09:54
Tonči Tadić: 'Trump nema blage veze o tome kako završiti rat u Ukrajini'

Foto: Manjgura



Svijet se u zadnjih nekoliko mjeseci zaista radikalno okrenuo naglavačke. U samo dva mjeseca, koliko traje drugi mandat novog-starog američkog predsjednika Donalda Trumpa, dogodile su se stvari nezamislive još krajem prošle godine. Prva i za nas najvažnija stvar dogodila se u odnosima Sjedinjenih Država i Europe. Ukratko dogodio se raskol. Amerika je odlučila sklopiti pakt s Rusijom, i to na način da o tome ne pita ne samo Ukrajinu, nego i Europu.


Dakle ne samo EU, nego i neke druge europske zemlje kao što je Velika Britanija koju se već desetljećima neformalno smatra 51. saveznom američkom državom.


Kao odgovor, Europa je ponovo odlučila postati relevantna svjetska sila jer smatra da bi uskoro mogla biti sama u obrani svog kontinenta od Rusije. Pa čak razmišlja o tome da se napravi nešto nezamislivo – savezništvo s Kinom koja, međutim, ima i svoje vlastite imperijalne ambicije.




O svemu tome bilo je riječi u podcastu »Na špici s Macanom« koji vodi i uređuje poznati stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan. Ovog puta gosti u njegovom studiju bili su stručnjaci za geopolitičke odnose Tonči Tadić i Gordan Akrap.


– Amerika je sad tamo gdje nikad nije bila. Vjerojatno ni ekipa u Pentagonu i State Departmentu, barem ona stara garda, ne zna kako sve ovo predstaviti sebi, a kamoli dosadašnjim američkim saveznicima.


Mi smo u dva mjeseca od Trumpove inauguracije već bili na rubu rata Amerike i Danske vezano uz Grenland. Već je bila najava o zauzimanju Paname, a prijetnje europskoj sigurnosti vezanih uz Trumpovu kvazi viziju o završetku rata u Ukrajini je teško i nabrojati.


Trump pojma nema


On neće završiti rat u Ukrajini. On nema blage veze o tome kako završiti taj rat. Druga je stvar to što on govori da ima, kao što govori da ima rješenje za američku ekonomiju, za migrante, za sve. Ali to je tipični populizam.


Populizam se definirao kao politički pravac u kojem se daju vrlo jednostavna rješenja za vrlo komplicirane probleme. I tako on funkcionira zadnjih deset godina. Zašto ga ljudi vole i zašto glasaju za njega to nek’ se sami upitaju, rekao je Tadić.


Dodao je da je »Amerika danas u stanju zagorčati život svakom dosadašnjem savezniku, a biti u dobrim odnosima sa svojim tradicionalnim neprijateljima.«


– Postoji samo jedan čovjek na kojeg Trump nije i nikada neće povisiti glas. To je Vladimir Putin, rekao je Tadić.


Akrap smatra da su zadnja događanja između Rusije i zapada samo svojevrstan nastavak hladnog rata koji se događao između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine do 1991. kada se Sovjetski Savez raspao.


– Mi nismo imali 70 godina mira. I vrijeme hladnog rata je bilo vrijeme sukoba visokog intenziteta. A danas svjedočimo hladnom ratu 2.0 koji je proglasila Rusija protiv Europe. Za vrijeme hladnog rata imali smo niz sukoba u svim dijelovima svijeta. SAD i SSSR su ratovali posredno.


Ja ne vjerujem da će doći do mira u Ukrajini. Prije možemo govoriti o nekakvom primirju, odnosno privremenom miru i stabilizaciji. Jer ne može se realizirati ovakav mir koji se sada pokušava nametnuti, da Amerika i Rusija pregovaraju o ukrajinskim resursima bez Europe i bez same Ukrajine.


Da će Amerika kupiti energetske potencijale Ukrajine koje su Rusi privremeno okupirali. To su rješenja koja se nabacuju u javnost, ali se ne vidi jasan cilj ovoga o čemu se razgovara. Tako da nema govora mi sada možemo računati na pravedan i trajan mir, a niti na stabilan i održiv mir koji će trajati duže od šest mjeseci, rekao je Akrap.


Macan je ukazao na činjenicu da je za vrijeme prvog hladnog rata između SAD-a i SSSR-a postojao sustav kroz multilateralne organizacije koji je osiguravao mir i sprječavao veće ratne sukobe.


Akrap je naglasio da su Trumpovi postupci doveli do toga da se promijeni i struktura odnosa u Europi i u EU-u koji su determinirali postupke ključnih europskih zemalja u međunarodnim odnosima.


Više pročitajte na pogled.hr.