Tomislav Sokol: Zbunjujuće oznake o mješavini meda šaljemo u povijest

Nakon što je Europska komisija predložila nova pravila o označavanju meda, izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za Mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) o Strategiji ‘od polja do stola’, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, organizirao je u Zagrebu konferenciju o novim pravilima o označavanju meda i drugih proizvoda.

Uz Sokola, konferenciju su govorom otvorili ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković i Jan Marinac, član Upravnog odbora HPK i predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

– Med je jedan od proizvoda koji se najčešće patvori, a Europska unija je zbog velike potražnje prisiljena na uvoz meda. Do sada je situacija bila takva da su se potrošači pri kupnji meda susretali s oznakama „mješavina meda iz EU-a”, „mješavina meda koji nije iz EU-a” i „mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a”.

Od početka pregovora o Strategiji ‘od polja do stola’ koju je Europska komisija predložila u svibnju 2020., tvrdio sam da potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Novim pravilima neodređene oznake o mješavini meda šaljemo u povijest.

Naime, ako med potječe iz više od jedne države, prema prijedlogu Komisije, na oznaci će biti obvezno navođenje države ili država podrijetla u kojima je med sakupljen. Međutim, prijedlog Komisije nije dovoljno ambiciozan i zato ću se boriti da potrošači osim države podrijetla znaju i točan udio meda iz pojedine države ako se radi o njegovoj mješavini. Komisija je predložila i izuzetak od obveze navođenja podrijetla mješavine meda na pakiranjima manjim od 25 grama.

Drugim riječima kad potrošač uz čaj dobije med u kafiću, neće moći znati točno podrijetlo meda. Zato ću u Europskom parlamentu raditi na tome da poboljšam prijedlog Komisije. To je važno zbog naših potrošača ali i hrvatskih proizvođača meda koji se svakodnevno susreću s nelojalnom konkurencijom, odnosno pojavom patvorenog meda na tržištu Europske unije.

Naime, nedavno istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije o medu pokazalo je alarmantne rezultate. Čak 46 % ispitanih uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju označeno je sumnjivim jer ne udovoljava kriterijima iz Direktive o medu.

Istraživanje je utvrdilo da su medu dodavani nedozvoljeni sastojci kao što su sirupi riže ili šećerne repe. U okolnostima u kojima je prosječna cijena uvezenog meda iz trećih država 2,56 EUR po kilogramu, odnosno 1,60 EUR po kilogramu za med uvezen iz Kine, moramo dodatno raditi da bismo ojačali poziciju naših pčelara, kazao je Sokol.

Podsjetimo, nakon što Europska komisija predstavila prijedlog izmjene Direktive o medu, Europski parlament i Vijeće sada će morati usuglasiti svoja stajališta o prijedlogu Komisije.