Sve više mladih ovisno o kockanju

Sve je više mladih ovisnih o kockanju, a u Dnevnoj bolnici za ovisnost o kockanju Klinike za psihijatriju “Sv. Ivan” u Zagrebu u tretmanu su ovih dana mladići u dobi od 18 do 24 godine. Većina ih je počela kockati puno prije punoljetnosti, svjedoči psihijatar Davor Bodor. Liječenje godišnje prođe oko 200 osoba, što je po njegovim riječima veliko povećanje u odnosu na predpandemijske godine.

Zbog značajnog porasta ovisnosti o igrama na sreću, danas su na stručnom skupu o toj temi o mogućim mjerama razgovarali predstavnici zdravstvenog sustava, organizatori igara na sreću i regulatori, odnosno predstavnici Porezne uprave i Ministarstva financija.

Velik problem reklame

Velik su problem reklame, koje su preplavile TV-ekrane, a kladionice se oglašavaju i na reklamnim plakatima, u javnom prijevozu… Iz nadležnih institucija najavljuju zaokret te korake na smanjenju dostupnosti i potražnje za igre na sreću, a planira se i jačanje kapaciteta za pružanje psihosocijalne podrške ovisnicima.

– S jedne strane bombardirani smo reklamama koje nemaju ograničenja, gledaju ih i naša djeca. Ako otvorite bilo koju emisiju ili film na televiziji, prvo će izletjeti reklama za klađenje ili igre na sreću.

Za vrijeme pandemije ljudi su više bili kod kuće, nije bilo sportskih događaja pa su se okrenuli klađenju preko interneta, gdje ih nitko ne vidi, navodi ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak.

U izradi su, kaže, dva akcijska plana za provedbu Strategije borbe protiv ovisnosti iz veljače 2023, a planira se, među ostalim, i edukacija u školama. U razdoblju od 2018. do 2022., broj osoba koje zatraže liječenje povećao se za 50 posto, što govori o značajnom porastu ove ovisnosti.

Svaki treći Hrvat igra lutriju ili se kladi

U prosjeku svaki treći odrasli stanovnik Hrvatske sudjeluje u igrama na sreću, i to najčešće Eurojacpotu, lutriji i na kladionicama.

Ovisničko ponašanje razvilo je oko dva posto stanovništva, a računa se da između 50.000 i 100.000 ljudi ima ozbiljne simptome ovisnosti o kocki. Muškarci su pet puta češće u tom problemu, i to više u malim gradovima ili ruralnim sredinama, nego u velikim gradovima.

Čak 61 posto građana misli da je to bezopasna zabava, iako procjene govore da i je do pola milijuna Hrvata direktno ili indirektno zahvaćeno problemima vezanim uz ovisnost o kocki. Brinu i pokazatelji o navikama tinejdžera – istraživanje ESPAD iz 2019. pokazalo je da igre na sreću igra 22 posto 16-godišnjaka, a čak 76 posto sudjeluje u sportskim kladionicama.

Smatra se da je u populaciji mladih njih 13 posto pod rizikom, a najviše koriste kladionice, automate, casino, lutriju, bingo i online kockanje.

Pogubne posljedice

Psihijatri upozoravaju na pogubne posljedice ove ovisnosti koja je kronično recidivirajuća bolest, što znači da se uvijek može vratiti te ovisnicima treba doživotno stručno praćenje.

– Mi primamo samo punoljetne osobe, tako da naši najmlađi pacijenti imaju 18 godina, a najstariji 70-tak. Prosjek dobi je 32 godine, ali imamo jako mlade dečke koji vrlo često ulaze u igre na sreću kao maloljetnici.

Neki već u osnovnoj školi, neki početkom srednje škole, navodi dr. Bodor.

Neki krenu s kladomatima u kafićima, neke puste u automat klubove, neki igraju zajedno s roditeljima, neki s prijateljima, kvartovsko druženje provodi se u igrama na sreću. Iz te kategorije, veli Bodor, regrutira se jako velik broj ovisnika.

Što je ranija dob početka, veći je rizik za razvoj ovisnosti, upozorava. U Klinici liječenje se sastoji od grupne psihoterapije i psihoedukacije, a obavezno se uključuje i obitelj.

Iz kocke u depresiju

Tamo uče kako prekinuti, koje su teškoće, kako se nositi s krizama, koje su rizične situacije… Program traje u pravilu tri mjeseca, a praćenje se nastavlja trajno.

– Neki nam dođu sami, kažu da su dotaknuli dno, da su umorni, da ne mogu više, neki kažu da su ostali bez novca, nekima je obitelj postavila ultimatum, a ima i onih koji su zbog kockanja depresivni ili su razmišljali o samoubojstvu, nabraja Bodor.

Reklamiranje igara na sreću smatra potpuno neprihvatljivim. Trebalo bi, kaže, postaviti puno strože standarde, uvesti vremenski okvir u kojem se ne smiju reklamirati, kako se njima ne bi izlagala djeca, maloljetnici, ali i osobe ovisne o kockanju koje već imaju problem.

Prema riječima Željka Petkovića, pomoćnika ravnatelja HZJZ-a, porezna uprava upravo analizira zakonski okvir i vidjet će se treba li ga mijenjati i kako, a pozvao je na čvršću primjenu postojećih zakonskih odredbi koje zabranjuju klađenje maloljetnicima.

Prema podacima koje je iznio, lani je na liječenje ovisnosti o kockanju potrošeno 1.814 dana bolničkog liječenja, 9.117 dana liječenja u dnevnim bolnicama, a svaki je ovisnik o kocki u dnevnim bolnicama na liječenju bio 13,7 puta.

U petogodišnjem je razdoblju broj osoba na liječenju od ovisnosti o kockanju povećan za 36,6 posto, broj hospitalizacija za 25 posto, a broj dolazaka u dnevne bolnice za više od 50 posto.