STRUČNJACI UPOZORAVAJU Ljudi piju previše lijekova, a nisu svjesni posljedica

Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj i nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, dok ih četiri posto uzima svakodnevno. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje »Index boli u Hrvatskoj« koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Najmanje jednom mjesečno to čini 73 posto ispitanika, a najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi koje koristi 60 posto ispitanika, dok se 28 posto oslanja na lijekove za recept. Pitali smo Igora Francetića, redovitog profesora Medicinskog fakulteta u mirovini u Zagrebu, internista i kliničkog farmakologa koliko su alarmantni podaci istraživanja da gotovo trećina građana uzima lijekove protiv bolova svaki tjedan iz njegove perspektive.

Opasnost od nuspojava

– Zavisi koje lijekove troše. Ima indikacija gdje taj podatak može biti točan, recimo u predmenstrualnoj boli ili kod migrene, a kao klinički farmakolog mislim da ljudi uzimaju previše lijekova. Najčešće doma imaju privatnu apoteku. Više je alarmantan podatak da su ljudi postali ovisni o lijekovima, rekao je profesor Francetić. On smatra da su bezreceptni lijekovi komforan način da ljudi dođu do lijekova te da je skinuto opterećenje s liječnika opće medicine. No ističe da kod tih lijekova ima i opasnosti jer bezreceptni lijekovi imaju svoje nuspojave. Dodaje kako ljudi nisu svjesni interakcija, odnosno da neki lijekovi mogu biti nezgodni u kombinaciji s drugima. Kako pojašnjava, može doći do krvarenja iako su bezreceptni, primjerice nesteroidni antireumatici u kombinaciji s antikoagulantnim lijekovima.

Iako se većina građana barem povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 posto) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 posto vodi uputama s pakiranja, 22 posto preporukama liječnika, a 19 posto savjetima ljekarnika. Zanimalo nas je koliko je opasno to što dio građana sam određuje dozu lijekova.

– Opasno je. Ako govorimo o liječenju boli, uvijek treba dati onu dozu lijekova gdje još ostaje malo prisutna boli jer u protivnom ostaje opasnosti da smo uzeli preveliku dozu lijeka protiv boli. Veća doza znači veća opasnost od nuspojava. Ako se radi o kroničnoj boli, onda treba trajno uzimati lijek protiv boli, kaže prof. Francetić. Na naše pitanje koliko je bol fizički, a koliko psihološki fenomen te primjećuje li da stres i način života povećavaju potrebu za lijekovima, kaže da je u pitanju kombinacija. Ističe kako je doživljaj boli jači po noći nego po danu, a stres i način života svakako povećavaju potrebu za lijekovima.

Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 posto ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 posto brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 posto) i sigurnost primjene (37 posto), dok su cijena (17 posto) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 posto) među najmanje važnim kriterijima.

Život bez boli

Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta.

Dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli kaže, komentirajući ovo istraživanje ističe kako o važnosti edukacije iz liječenja boli i farmakoterapije govori u prilog i podatak da veliki postotak građana kupuje i koristi bezreceptne lijekove i pritom ih dozira prema vlastitoj procjeni ili prema informacijama dobivenima iz upute o lijeku.

– Ovo istraživanje je pokazalo da je samo trećina bolesnika sklona mijenjanju svojih životnih navika s ciljem smanjenja boli, a to mogu potvrditi i svojim svakodnevnim radom u ambulanti za liječenje boli. Zabrinjavajući podatak je da 31 posto ispitanika navodi da im je financijska situacija barem jednom onemogućila pristup analgeticima ili tretmanima za liječenje boli – u današnje vrijeme pravo na život bez boli bi trebalo biti jedno od temeljnih ljudskih prava, istaknuo je dr. sc. Budrovac.

Obavezno čitati upute

Zdravstveni stručnjaci ističu kako uvijek treba pročitati uputu ako uzimaju bezreceptni lijek. Ako se bol ne riješi, onda se treba javiti liječniku. Prema riječima prof. Francetića, mora se vidjeti priroda tih bolova zbog kojih se uzimaju analgetici. Kako ističe, pacijent ili bolesnik može i sam sebi biti dobar liječnik. Međutim, za ozbiljne bolove koji dugo traju, građani se svakako trebaju konzultirati s liječnikom.