Foto: PIXELL
Godinu na izmaku u obrazovanju su obilježili štrajkovi, reformski zahvati i pregovori između sindikata i Vlade, rasprave o plaćama sigurnosti i kvaliteti nastave, uz uvođenje modularne nastave, ali i nastavak ulaganja u škole te nešto bolje rezultate maturanata.
Kako sažima Hina, školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u lipnju su potpisali sporazum s Vladom u kojem je dogovoreno da nastavnicima u strukovnim školama, unatoč uvođenju modularne reforme, neće biti ugrožen radnopravni status ni nastavna norma, dok će sustav ocjenjivanja biti uređen novim pravilnikom uz sudjelovanje sindikata.
Dogovor je postignut nakon višemjesečnih napetosti u sustavu obrazovanja, tijekom kojih su sindikati tražili povećanje osnovice plaća za 10 posto, korekciju koeficijenata, uvođenje prosvjetnog, odnosno privremenog dodatka do uređenja sustava koeficijenata, odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana te izuzimanje nastavnika iz sustava ocjenjivanja.
Provedena su i dva neuspješna postupka mirenja u kojima Vlada nije prihvatila većinu sindikalnih zahtjeva, a sindikati su organizirali najprije jednodnevni štrajk upozorenja, a potom i cirkularne štrajkove po županijama.
Paralelno s tim događajima, u ožujku su prosvjedovali i odgojitelji u predškolskom sustavu, upozoravajući na neprovedbu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, osobito članka 51. kojim je propisano da njihove plaće moraju biti najmanje jednake plaćama učitelja u osnovnim školama.
Uz nepoštivanje zakonskih odredbi, isticali su i kronično niske plaće, loše i nesigurne uvjete rada, pretrpane odgojne skupine, velik manjak stručnog kadra te izostanak reakcije Ministarstva, unatoč višegodišnjim upozorenjima i utvrđenim nepravilnostima.
Modularna nastava u strukovnim školama; nastavak škologradnje
U novu školsku godinu 2025./2026. u rujnu je krenulo oko 297 tisuća učenika osnovnih škola, od kojih nešto više od 36 tisuća prvašića te oko 147 tisuća učenika srednjih škola.
Najveća promjena dočekala je učenike strukovnih srednjih škola u koje su od školske godine 2025./2026. uvedeni novi strukovni kurikuli za 147 novih strukovnih zanimanja po modelu modularne nastave.
Dosadašnjih više od 260 zanimanja okrupnjeno je i optimiziran je njihov broj, što znači da zanimanja nisu ukinuta, nego je više sličnih zanimanja spojeno u jedno.
Nova strukovna zanimanja razvijena su u suradnji s poslodavcima, osuvremenjena su i modernizirana te je u sve strukovne programe uvedeno obvezno učenje temeljeno na radu. Tako će od sada svi učenici obvezno, uz teoriju, imati i iskustvo rada u realnim radnim situacijama unutar svog zanimanja.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) nastavilo je ulagati u izgradnju i opremanje škola te je tako, prema podacima MZOM-a, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u 2025. godini ugovoreno 187 projekata ukupne vrijednosti gotovo 736 milijuna eura za izgradnju i opremanje osnovnih škola, čime će se izgraditi 898 učionica i 119 školskih sportskih dvorana za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole.
Istodobno su kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Europskog fonda za regionalni razvoj s jedinicama lokalnih i regionalnih uprava i privatnih ustanova za predškolski odgoj, potpisana 43 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 18,5 milijuna eura za izgradnju 113 novih dnevnih boravaka u predškolskim ustanovama, čime će se osigurati 1820 novih mjesta za djecu.
Rezultati mature bolji nego prošle godine
Učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola i ove su godine pisali nacionalne ispite. Rezultati su pokazali da učenicima četvrtih razreda bolje idu matematika i hrvatski od prirode i društva, a onima u osmom razredu engleski i biologija te ovogodišnji rezultati su nešto lošiji nego lani.
Državnoj maturi u školskoj godini 2024./25. pristupio je 28.481 učenik, a ovogodišnji su rezultati bili bolji od prošlogodišnjih.
Ove je godine bilo 13.544 negativnih ocjena, a prošle 20.215. Maturanti su puno bolje napisali esej u odnosu na prošlu. Ove godine je 16,3 posto pristupnika koji su pisali ispit iz hrvatskoga ispod praga prolaznosti, dok je lani bilo 21,7 posto onih koji nisu položili ispit iz hrvatskog jezika.
Početkom prosinca počele su prijave ispita Državne mature za školsku godinu 2025./2026. te neće biti dostupni novi probni ispiti kao prije, piše Hina.
najnovije
najčitanije
Svijet
bijes Pekinga
Kina uvela sankcije američkim tvornicama oružja zbog naoružavanja Tajvana
Zadar & Županija
bez vozačke
OTOK UGLJAN 39-godišnji vozač sletio s ceste i udario u parkirani automobil, završio u zatvoru na 12 dana
Županija
pu zadarska
ZATON OBROVAČKI Maloljetnik uhvaćen za volanom, a 18-godišnji vlasnik kazneno prijavljen zbog nepripadajućih tablica
Scena
advent na otoku
[FOTO] Pogledajte kako je bilo na božićnom koncertu Ivice Sikirića Iće na Viru
Hrvatska
stanje na cestama
HAK: Zbog zimskih uvjeta i vjetra ograničenja i zabrane
Zadar
Dirljiva priča
Irena i njezin suprug posvojili troje djece: “Nismo mi »spasili« njih, nego su oni spasili nas”
Zadar & Županija
KANCELAR NADBISKUPIJE
Don Marin Batur: Ideološke podjele služe manipulaciji naroda i potiču nove sukobe!
Zadar
Posebna kuća
DIRLJIVA PRIČA ĐANIJA MATEŠIĆA IZ ARBANASA Ispod stabla nešpule, jaslice pune emocija
Zadar
MONS. MILAN ZGRABLIĆ
Zadarski nadbiskup na Polnoćki kritizirao komercijalizaciju blagdana: ‘Vjera ne smije biti ukrasna tradicija’
Hrvatska
zakonske izmjene