Smrtonosni fentanil prijeti Europi i Hrvatskoj, ovisnici u Americi umiru kao muhe

Zbog realne prijetnje dolaska nove opijatske droge, fentanila, na tlo Europe i Hrvatske, od jeseni će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s partnerima pokrenuti pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona, nazalnog spreja koji spašava život u slučaju predoziranja opiodima.

Spomenuti sprej u Hrvatskoj je dostupan odnedavno, a primjenjuje se za hitno liječenje u slučaju predoziranja, prije dolaska hitne pomoći.

– Heroin je kod nas još uvijek prisutan, ali postoje naznake da će nakon smjene vlasti u Afganistanu doći do redukcije ponude heroina na tržištu.

S obzirom na to, pripremamo se za pojavu određenih nadomjestaka, odnosno fentanila i na hrvatskom tržištu.

U planu je da ga dijelimo osobama bliskim opijatskim ovisnicima, kako bi mogli pravovremeno reagirati u slučaju da se ovisnik predozira, objasnio je ovu novost Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, na jučerašnjem tematskom skupu HZJZ-a posvećenom suzbijanju zlouporabe droga u Hrvatskoj.

Jedan dodir

Petković je pojasnio kako će nakon provedbe pilot-projekta, podjela nazalnog spreja naloksona ići kroz zatvorski i zdravstveni sustav da bi se spriječilo moguće slučajeve predoziranja fentanilom, od čega je samo lani u SAD-u, gdje je ova droga prisutna već neko vrijeme, umrlo više od 200.000 ljudi.

Fentanil je sintetski opijat, a posebno je opasan jer je čak 100 puta jači od morfina i 50 puta jači od heroina. Od jednog grama čistog fentanila može se izdvojiti čak 600 doza.

– Dovoljno je samo udahnuti, dovoljno je čak i dotaknuti koncentrirani fentanil, da dođe do predoziranja. Zbog toga je on toliko opasan, jer je jako teško vidjeti u kojoj je koncentraciji i prepoznati koliko je dovoljno da ga uzmete.

Fentanil se uz to često miješa s heroinom, to su neke kombinaciije koje mogu biti jako opasne, dodao je Petković.

Situacija s drogama u Europi se pogoršava, pa se sukladno tome intenzivno radi na tome da se negativni trend preokrene. Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), lani je u zemljama EU-a kanabis koristilo 22 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je tu drogu probalo 22 posto odraslih građana.

Istodobno, u nas se od ovisnosti o drogama godišnje liječi od 5.500 do 6.000 ovisnika, od čega je njih 80 posto ovisno o opijatima.

– U zadnje vrijeme zamjećujemo pad broja osoba koje koriste opijate, ali raste korištenje psihostimulansa, sintetskih droga. Srećom, fentanila u Hrvatskoj još nema, naglasio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

HZJZ je proširio mrežu službe za bolničko liječenje ovisnosti sistemom otvorenih vrata, gdje svatko može potražiti pomoć, bilo zbog mentalnih problema ili problema ovisnosti.

Zadnje izvješće EU-a o tržištu droga pokazalo je da je kanabis najraširenija droga u Hrvatskoj i Europi, a u Hrvatskoj se na ovu drogu odnosi oko 70 posto svih zapljena.

Gledano u novcu, kokain sve više dostiže kanabis, pa tako od ukupno 32 milijarde eura, koliko se u EU-u »okrene« na crnom tržištu droga, na kanabis otpada oko 12 milijardi, a na kokain više od 10 milijardi eura godišnje.

Ratovi bandi

– Droga je veliki problem, ne samo za nas, nego i za cijelu Europu. Zadnje izvješće Europskog parlamenta od prije desetak dana govori da je stanje 2019. bilo nezadovoljavajuće, a sada je alarmantno, istaknuo je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u PNUSKOKU.

Posljedice krijumčarenja droga, dodaje, očituju se spuštanjem razine opće sigurnosti, pa raste broj kaznenih djela paljevina, ubojstava, a onda i korupcije, utjecaja na nacionalnu, regionalnu i lokalnu politiku.

Hrvatska još nema epidemiju ovisnosti, nemamo otvorenih narko-scena iako postoji veliki pritisak u tom smjeru, upozorava Rastović, i to osobito tijekom ljetnih festivala elektronske glazbe. Policiji su najveći problem tamne brojke.

– Kad je riječ o drogi, nemate prijavljenu oštećenu osobu, bavite se posljedicama, smrtima, sekudarnim kriminalitetom, provalama, krađama, nasiljem u obitelji, zapostavljanjem djece, a najgore su posljedice da neke države u Europi ne mogu više voditi samostalno ni lokalnu, ni regionalnu politiku otkako je nabujao organizirani kriminal koji ima velik utjecaj na financijske tijekove, kazao je Rastović.

Najgore je stanje u Belgiji, Nizozemskoj i Švedskoj, gdje se događa rat narkobandi, dok je u Hrvatskoj zasad situacija zadovoljavajuća, ali ne znači da će tako i ostati.

Lani smo u Hrvatskoj imali rekordnu zapljenu svih vrsta droga – zaplijenjeno je 740 kilograma kokaina i više od šest tona kanabisa, velika količina kemijskih droga te je otkriven niz laboratorija za proizvodnju kanabisa.

Posebnu prijetnju predstavljaju krijumčari kokaina, zbog kojih u lukama Antwerpen i Rotterdam imaju veliki problem s nasiljem, eksplozijama, ubojstvima.

Zločinačke organizacije, upozorava Rastović, traže i druge ulazne luke, pa su i hrvatske na udaru međunarodnih krijumčara droge.