Selak Raspudić zbog “slučaja Kongo” traži istražno povjerenstvo

Zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić pozvala je u ponedjeljak na osnivanje saborskog istražnog povjerenstva koje će utvrditi odgovornost hrvatskih sudova u slučajevima odobravanja stranih sudskih odluka o posvajanju djece.

“Stavimo postojeće animozitete sa strane i zajedno osnujmo istražno povjerenstvo koje će utvrditi institucionalnu odgovornost za svo protupravno postupanje”, rekla je Selak Raspudić tijekom slobodnih govora.

Predložila je također da se održi i tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe na kojoj bi vrh sudbene vlasti dao konkretne odgovore na pitanje kako je moguće da godinama postoji “nadlegalni” procjep u postupcima posvojenja djece iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije.

Mostova zastupnica osvrnula se time na pisanje dnevnih novina po kojima su pojedini hrvatski sudovi u vrlo kratkom roku i bez provjere autentičnosti odobravali strane sudske odluke o posvajanju djece iz afričkih zemalja, među kojima ima i onih koje nisu potpisnice Haške konvencije.

Selak Raspudić očekuje i hitno očitovanja ministara vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, pravosuđa Ivana Malenice i socijalne skrbi Marina Piletića, predsjednika Vrhovnog suda, te u konačnici i premijera Andreja Plenkovića za kojeg je rekla kako je uvjeravao da je sve u skladu sa zakonom.

Nedavno donošenje izmjena Zakona o međunarodnom privatnom pravu nije dovoljno, ocijenila je Selak Raspudić, koja smatra da se radi o dupliranju postojećih propisa.

U slučaju da su sudovi doista kršili propise, to su vjerojatno činili na nečiji nagovor, stoga je logično za pretpostaviti da su i sami dio lanca protupravnog postupanja, rekla je.

Staf Media Consultancy/PIXSELL

“Krajnje je vrijeme da nadiđemo antagonističke narative, poput onih tko je bolji a tko lošiji čovjek, iz koga progovara ljubav a tko je nositelj mržnje i tko je bio u pravu a tko u krivu“, poručila je Mostova zastupnica.

I Davor Bernardić (Klub Socijaldemokrati) u slobodnom govoru osvrnuo se na posvojenja za koja kaže da su u Hrvatskoj mukotrpna i dugotrajna pa se mnogi posvojitelji odlučuju za alternativnije postupke posvojenja u inozemstvu.

Bernardić: Bolje i jasnije definirati propise za posvojenja iz inozemstva

Prosjek čekanja u Hrvatskoj je čak 3 godine, prošle godine je posvojeno 188 djece a u registru potencijalnih posvojitelja upisano je preko 1200 posvojitelja, dok ove godine 205 djece čeka na posvojenje, kazao je Bernardić.

Ističe da je postupke posvojenja u Hrvatskoj potrebno ubrzati , a kada je riječ o posvojenjima iz inozemstva treba bolje i jasnije definirati propise i provoditi jači nadzor, što je pokazao i slučaj iz DR Kongo. “Posvojenja se moraju provoditi legalno”, naglasio je.

Milorad Pupovac (Klub SDSS) kazao je kako se nedavno otkrilo da u Hrvatskoj funkcionira sustav posvojenja koji nije sasvim regularan, u kojem postoji privid stabilnosti i regularnosti posvojenja iz stranih zemalja u kojima nemamo ni diplomatska predstavništva.

“Neregularnost počinje znatno ranije i korijeni su još uvijek tu, kao i posljedice, odnosi prema drugima i drugačijima je dubinski izvor neregularnosti u socijalnoj psihologiji i sistemu pridržavanja pravila i zakona u našoj zemlji”, kazao je.

„Počelo je tako da je dobrom dijelu ljudi zasmetalo ima li tamo netko tko je transrodan a koji se usudio da bude posvojitelj, ima li tamo netko tko pripada nekoj stranci da možemo krenuti u međustranački obračun… to je tipično malo parohijalno razumijevanje problema”, dodao je.

Prikupljanje političkih bodova na tome nije moralno ni prihvatljivo, ocijenio je.

Uspostavljen je paralelni sustav koji nudi brzo rješenje i privid sigurnosti, nema sumnje da institucije vlasti trebaju uspostaviti nadzor nad tim procesom, poručio je Pupovac.

Sandra Benčić ponovila je prijedloge Kluba Možemo! da se kod međudržavnog posvojenja kroz zakone osigura nužnost pune legalizacije posvajanja na način da odgovornost za provjeru vjerodostojnosti dokumentacije nije na posvojiteljima već na sudovima koji bi morali tražiti nadovjeru.

Smatra i kako bi trebalo osnovati licenciranu agenciju za međunarodna posvojenja koja bi bila pod kontrolom državnih tijela. Vrijeme je i da se unutra DORH-a osnuje specijalni odjel za otkrivanje djela vezanih uz međunarodna posvojenja, dodala je.