Rapidno rastao broj izdanih uputnica i recepata! 'Stanje je neizdrživo...'

U samo sedam godina broj uputnica u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za oko tri milijuna, dok je broj recepata veći za čak osam milijuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Broj izdanih uputnica u tom se razdoblju povećao s 10 na 13 milijuna godišnje, a broj izdanih recepata s 52 na 60 milijuna godišnje. Od 2018. do danas, broj kontakata pacijenta s obiteljskim liječnikom povećao se za šest milijuna godišnje, sa 42,5 na 48,5 milijuna. Mahom su to indirektni kontakti, telefonom ili e-mailom, dok je broj pregleda pacijenata u ordinaciji pao za oko tri milijuna te ih je lani »uživo« obavljeno ukupno 10,9 milijuna, a prednost su s brojem od 17,5 milijuna imala telefonska i druga savjetovanja.

Odgovornost za pacijente

U ordinacijama Šibensko-kninske županije je zabilježeno najučestalije izdavanje uputnica, jedna na svaka tri kontakta pacijenta s liječnikom, dok se u ordinacijama Primorsko-goranske županije uputnice pišu najrjeđe – jedna na svakih 4,6 kontakata. U ukupnom broju uputnica, one za specijalistički pregled najčešće se pišu u Osječko-baranjskoj županiji (39 posto), a najrjeđe u Primorsko-goranskoj županiji (19 posto). U Ličko-senjskoj županiji zabilježen je najveći udio liječničkih pregleda »uživo« (33 posto), a najmanji u Međimurskoj županiji (15 posto).

Zbog čega je došlo do takvog »booma«? Pomoć liječnika sve se više traži zbog porasta kroničnih bolesti, starenja populacije i ranijeg dijagnosticiranja bolesti, a sve to opterećuje zdravstveni sustav. Dok potrebe pacijenata naočigled rastu, kapaciteti primarne zdravstvene zaštite ne prate taj trend. Liječnici upozoravaju da je nemoguće na dnevnoj razini kvalitetno obraditi 180 ili čak 200 pacijenata, što je danas česta praksa u ambulantama, a to što se veći dio posla odradi mimo čekaonice ne mijenja mnogo na stvari jer su liječnici i dalje odgovorni za svakoga od svojih pacijenata, ističu.

– Kronične bolesti se danas sve ranije dijagnosticiraju, što je dobro, jer je veća mogućnost liječenja, ali to ima svoju cijenu. To jednostavno više nije održivo. Strahujete da ćete nešto propustiti i da će vam se dogoditi greška, ne zato što ne znate svoj posao, nego zato što su brojke postale neizdržive, objašnjava Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Koordinacije obiteljskih liječnika (KoHOM). Ona i njeni kolege danas rade s dvostruko većim brojem pacijenata nego prije desetak godina.

– Iskreno, rekla bih da sam prije 10 godina išla s većim zadovoljstvom na posao, jer broj pacijenata nije bio tako velik i više sam bila doktorica, ističe.

Bonusi za liječnike

Da je stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neodrživo ilustrira podatkom da je omjer liječnika u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti danas 1:5 u korist bolničkih liječnika, dok je u razvijenim državama Europske unije približno 1:2. Takav deficit liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rezultira pisanjem većeg broja uputnica i hitnih slučajeva, jer primarna zdravstvena zaštita ne uspijeva odraditi sve što bi trebala. Tome pomaže i činjenica da liječnici sve više vremena troše na papirologiju.

U ožujku je formirana radna skupina za unapređenje primarne zdravstvene zaštite, s ciljem poboljšanja financijskih, kadrovskih i administrativnih uvjeta rada. Predložena su i konkretna rješenja, uključujući povećanje broja specijalizacija iz obiteljske medicine i rasterećenje liječnika od dijela administrativnih obveza. No liječnici upozoravaju da su potrebne brze i stvarne promjene, a ne samo najave. Bez ozbiljne financijske injekcije, jasnog pravnog okvira i stvarnog smanjenja administrativnog opterećenja, sve je manje onih koji će se odlučiti za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ističu.

– Ako se sustav hitno ne promijeni, strah i preopterećenost postat će razlog za još veći odljev kadra, a to si zdravstveni sustav više ne može priuštiti, poručuje Huđek Leskovar.

Ministarstvo zdravstva pristalo je povećati broj specijalizacija za liječnike u PZZ s 450 na 600, ali pitanje je tko će se na njih javiti, s obzirom da mladi liječnici nemaju interes raditi u postojećim uvjetima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Da bi privukli liječnike, neki gradovi nude im dodatne bonuse pa je tako Grad Koprivnica ovih dana ponudio bonus dobrodošlie od 7.000 eura liječniku koji se javi na natječaj za rad u lokalnom Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Najviše lijekova za smirenje

Među ukupno 60 milijuna recepata izdanih u 2024. godini, najveći udio od 4,5 milijuna imaju oni za anksiolitike, lijekove za smirenje, koji zauzimaju 7,4 posto i najpropisivaniji su lijekovi na recept. U Zagrebu je lani izdano 860.000 recepata za ovu skupinu lijekova, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 417.000, Osječko-baranjska je na trećem mjestu s 383.000, a Primorsko-goranska na četvrtom mjestu s 338.000 recepata za anksiolitike. Uvjerljivo najmanje ispisano ih je u Ličko- senjskoj županiji, tek 35.000, iako su i u toj županiji upravo lijekovi za smirenje vodeći prema broju izdanih recepata. Ako se anksioliticima pridruže i antidepresivi, koji su također široko propisivani u Hrvatskoj s 1,6 milijuna recepata godišnje, ovi lijekovi za živčani sustav zauzimaju čak 10 posto ukupne potrošnje lijekova na recept.