Računica oko ulaganja u državne obveznice. Na ulaganje od 10 tisuća eura, za dvije ćete godine zaraditi 650 eura kamata

Građani koji kupe narodnu obveznicu dobit će na to ulaganje minimalnu kamatu od 3,25 posto, objavilo je jučer Ministarstvo financija u javnom pozivu za upis obveznica uz objašnjenje da će se konačna kamata znati kad se prikupe sve ponude i ona će ovisiti o interesu. Koliko će doista biti kamata na narodnu obveznicu, znat će se 3. ožujka. No, ona ne može biti manja od 3,25 posto, kao što, prema objavljenim uvjetima, ulog ne može biti manji od 500 eura. Analitičari već danima spominju kamatu od oko 3,5 posto, no ako se ona zadrži na zajamčenih 3,25 posto, to znači da će biti deseterostruko veća od onoga što trenutno nude banke. U slučaju da kamata ostane na 3,25 posto, građani koji ulože minimalnih 500 eura, za Dan žena, 8.ožujka, 2025. godine, što je dan dospijeća, dobit će natrag svojih 500 eura, a u međuvremenu će na njima zaraditi ukupno 32,5 eura kamata.

Stranci rezidenti

Računica puno bolje izgleda na ulaganju od primjerice deset tisuća eura, jer u dvije godine, ako kamata i ne bude veća od minimalno oglašene, prispjet će 650 eura kamata. Upis obveznice koji počinje sutra u petstotinjak poslovnica šest poslovnih banka pokazat će zapravo koliko je građana koji imaju takve iznose doista spremno uložiti u državne obveznice.

I dok se građanima ulaganje u narodnu obveznicu može činiti povoljnijim od držanja novca na banci, pojedini analitičari, poput glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića, upozoravaju da država nepotrebno plaća visoku kamatu i časti građane, a otvara se i pitanje hoće li ovim izdanjem zapravo zacementirati trošak svog zaduženja na minimalno 3,25 posto. To će pak pokazati sljedeći izlazak na financijska tržišta koji neće uključivati građane kao kupce obveznice.

Ministarstvo je uz javni poziv ponudilo i link na kojem se mogu pronaći sve poslovnice u kojima od sutra, pa do sljedeće srijede u 20 sati, građani mogu iskazati interes za ulaganje u državne obveznice. To mogu činiti u poslovnicama Erste banke, PBZ-a, Zagrebačke banke, RBA, OTP-a, koji su aranžeri obveznice te na šalterima HPB-a koji je suaranžer. Tako primjerice u Rijeci mogu upisati obveznicu na šalterima 16 poslovnica ovih banka.

Osim punoljetnim hrvatskim građanima ovaj je prvi krug namijenjen i strancima koji su rezidenti u Hrvatskoj, a Ministarstvo ih u javnom pozivu upozorava da pri dolasku u banku moraju imati važeće dokumente. Umjesto njih to može učiniti i netko kome su dali punomoć za taj posao, no odmah slijedi i naglasak da to onda povećava troškove za iznos koji se plaća prilikom izrade punomoći. Građane sam upis, napominje ministarstvo, ne bi trebao stajati ništa, osim »uobičajenog troška naknade za uslugu prijenosa novčanih sredstava između dvije platnoprometne institucije« te građane savjetuje da se upoznaju s tim troškovima.

Svakome ponešto

Iako Ministarstvo nije ograničilo gornji iznos ulaganja, pa hipotetski netko može upisati i sto tisuća eura, u javnom pozivu se napominje da Ministarstvo zadržava pravo alokacije, što znači da krupni ulagač i ne mora u konačnici dobiti taj iznos. To će ovisiti o interesu ulagatelja pri upisu, a Ministarstvo napominje da će voditi računa o tome da se zadrži minimalni iznos od 500 eura za građane. Neki dan je na pitanje što ako interes bude veći od najavljenih milijardu eura, ministar financija Marko Primorac odgovorio da se u tom slučaju on može povećati, ali ne značajno jer nije cilj ni Ministarstva financija ni države da budu banka.

Zato se u javnom pozivu navodi i to da će se pri alokaciji Ministarstvo financija držati uobičajenih fer alokacijskih načela« te da ona uključuje ciljanu konačnu strukturu kupaca obveznica, što znači da je poželjna što veća razina »raspršenosti i zastupljenosti fizičkih osoba kao ulagatelja iz prvog kruga upisa«. Zato država, navodi se u javnom pozivu, »može dati prednost pri alokaciji onim ulagateljima iz prvog kruga upisa obveznica koji su valjano upisali i uplatili manje iznose obveznica«.

Građani će novac koji planiraju uložiti u obveznicu morati uplatiti najkasnije do 2. ožujka, a nakon toga kreće drugi krug, i institucionalni ulagači će svoj interes iskazivati samo jedan dan, 3. ožujka. Dan kasnije Ministarstvo financija će objaviti konačne rezultate izdanja, pa će se tada znati i koliko je ukupno izdano obveznica, ukupan nominalni iznos izdanja obveznica i konačna kamatna stopi, ali i kako je provedena alokacija među izdavateljima.

Dan nakon toga obveznica bi trebala biti uvrštena na službeno tržište Zagrebačke burze, a ministar Primorac upozorio je nekoliko puta građane da za njih ova investicija može biti rizična ako se u nekom trenutku, prije dospijeća 2025. godine, odluče na prodaju obveznice na tržištu jer nema jamstva da će njezina cijena i tada biti jednaka onoj koja je vrijedila kod upisa. Uz to, prodajom na burzi po višoj cijeni od nominalne, građani će morati platiti i porez na razliku od 10 posto. Na prihod od kamata, građani ne plaćaju porez.