Provedena anketa među srednjoškolcima, njih 11,2 posto razmišljalo da si naudi

Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je u školskoj godini 2021./22. među učenicima prvih razreda srednje škole YP CORE upitnik koji je pokazao da je 11,20 posto njih razmišljalo o tome da si naude. Ravnateljica splitsko-dalmatinskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Željka Karin rekla je da je, prema rezultatima kojima se procjenjuje rizik u mentalnom zdravlju, udio pozitivnih rezultata u Hrvatskoj u djevojčica 13 posto te u dječaka 6,2 posto.

Učenici koji su na pozitivno odgovorili na pitanje je li im padalo na pamet da si naude vrlo su rizični za moguće posljedice, rekla je Karin i dodala da se takvo dijete obavezno stavlja u tretman i ide u savjetovalište k liječniku školske medicine, psihijatru i psihologu, a na razgovor se pozivaju i roditelji.

S tolikim brojem pozitivnih odgovora pretpostavlja se da su djeca “u teškoći za rizik mentalnog zdravlja”. Liječnik školske medicine zbog toga posebnu pozornost daje takvom djetetu, razgovara s njim i roditeljima i provodi daljnji rad koji je potreban, rekla je i upozorila da se taj problem ne smije olako shvatiti.

“Ponukani cijelim zbivanjima, odnosno rezultatima YP CORE (Young Person’s Clinical Outcomes in Routine Evaluation) upitnika, ali i zahtjevima vezano za mentalno zdravlje djece i mladih, zaposlit ćemo još jednog psihologa u Službi za školsku medicinu koja će nam, osim Službe za mentalno zdravlje i prevenciju bolesti ovisnosti, pomoći da skrbimo o toj djeci koju trijažiramo na YP CORE upitnicima”, rekla je Karin.

Podsjetila je da u Službi za školsku medicinu već imaju Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju te su se do sada služili uslugama psihologa, a imaju i logopeda te pet liječnica školske medicine koje imaju dodatnu edukaciju iz područja mentalnog zdravlja.

Korajlija: Globalni problem; posebnost Hrvatske – nema stručnjaka

Izvanredna profesorica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta dr. Anita Lauri Korajlija rekla je za Hinu u vezi s mentalnim zdravljem djece i mladih da se sve više traži pomoć psihijatra ili psihologa.

depresija, tuga, lose raspolozenje

“No to nije samo hrvatski problem, već globalni, posebno kod djevojčica jer je kod njih porast puno dramatičniji. Činjenica je da smo donedavno imali pandemiju u kojoj su djeca i mladi dosta stradali, između ostalog jer su u tom razdoblju bili osamljeni s obzirom na to da su bili zabranjeni socijalni kontakti i druge aktivnosti”, rekla je Lauri Korajlija.

“Na globalnoj razini se trend porasta uočava i sada je pravo pitanje što mi radimo. Ono što je hrvatska specifičnost je nedostatak stručnjaka, s jedne strane i nedostatak psihologa i psihijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Problem je i što u svim školama nemamo psihologa jer bi se dio toga već tamo riješio, ali i u domovima zdravlja kao sljedećoj razini skrbi, jer dio se može riješiti na ranijim razinama, nemamo stručnjaka”, upozorila je Lauri Korajlija.

Istaknula je da se na pregled kod psihijatra preko uputnice čeka tri mjeseca te da je posljednjih godina broj uputnica za psihijatra kod djece i mladih povećan više od 280 posto. Problemi se kod djece javljaju i zbog vršnjačkog zlostavljanja i u obiteljima, zbog poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja, no ipak su najčešće anksiozne i depresivne smetnje.