Primorac je odgovarao na pitanja novinara nakon sjednice Vlade s koje su u saborsku proceduru upućene izmjene i dopune šest zakona u sklopu novog kruga poreznih izmjena, koje bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja iduće godine.


Te izmjene uključuju i podizanje poreznog maksimuma koji lokalne jedinice mogu odrediti po kvadratu stambene jedinice za kratkoročni, turistički najam, na osam eura, kao i rast paušalnog oporezivanja kreveta u turizmu, no pritom nisu prepoznati instituti “domaćina” i “rentijera”. Stoga, na prijedlog ministra turizma i sporta Tončija Glavine, ideja je da se napravi distinkcija u pogledu poreznog tretmana između “domaćina u turizmu”, to jest onih koji uslugu smještaja pružaju u objektima u kojima žive, te “pravih rentijera”.




Kako je pojasnio Primorac, “rentijeri” će tako biti u još nepovoljnijem poreznom tretmanu, dakle porezno opterećenje za njih će biti još veće. To drugim riječima znači da kada do izmjena dođe, što je u resoru Ministarstva turizma, neće biti rasterećenja, već će onima koji će biti prepoznati kao domaćini “bazu” predstavljati trenutno predložena razina poreznog opterećenja, dok će se u idućim godinama dodatnim izmjenama dodatno oporezovati djelatnost “rentijera”.


“Prerano govoriti o detaljima”


To znači da će od 1. siječnja 2025. svi imati istu razinu poreznog opterećenja, dok bi od 2026. ono trebalo rasti za “rentijere”. “Radi se o poreznim promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2026. Trenutno o tome razgovaramo, tako da je doista prerano da govorimo o bilo kakvim konkretnim detaljima u tom smislu”, rekao je Primorac, odgovorivši na pitanje koliko bi to opterećenje za rentijere trebalo rasti.


Podsjetio je da je trenutno predloženim poreznim izmjenama ambicija izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, s obzirom da je potonji dosad uživao određeni povlašteni status. Naime, u turizmu se plaća paušalni porez po krevetu, a Vlada tako od 1. siječnja predviđa nove raspone za utvrđivanje visine tih paušala, a sukladno indeksu turističke razvijenosti. Općine i gradovi će tako autonomno donositi odluku o visini tog poreza, no unutar raspona koji će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.


Primorac je podsjetio da trenutno porezno opterećenje za dugoročno iznajmljivanje nekretnine iznosi 8,4 posto, dok izračuni za kratkoročni najam govore o oko tek dva posto.


“To znači da je porezno opterećenje kratkoročnog najma bilo potrebno povećati četiri puta kako bi se dosegnulo opterećenje od 8,4 posto. To je značajno povećanje, ali govori samo koliko je zapravo postojeće porezno opterećenje bilo prenisko. Mi na ovaj način samo izjednačavamo razinu poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma”, izjavio je Primorac.


Rekao je i da je porezno opterećenje najma, kako kratkoročnog tako i dugoročnog, i dalje značajno niže od opterećenja ostalih izvora dohodaka, primjerice plaća. Tako je u budućnosti moguće da bi se porezno opterećenje najma moglo povećavati. “To ne bi bilo ništa neobično niti bi bilo ekonomski nelogično”, ocijenio je ministar financija.


Primorac ne vidi smisao u tome da država plaća porez na svoje prazne nekretnine


Na pitanje novinara zašto država ne oporezuje svoje nekretnine koje ne koristi, što je i propisano zakonskim prijedlogom, Primorac je rekao da državi nije ambicija da njeni prostori stoje prazni, a da je i nedavno predstavljenom nacionalnom stambenom strategijom predviđeno njihovo stavljanje u funkciju.


Međutim, nije se vidjela svrha da država taj porez plaća, jer bi to značilo da ga plaća “de facto” novcem poreznih obveznika pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a pri čemu bi ponovno kod sebe zadržavala 20 posto tog poreza.


“Iskreno, to nam se činilo kao računovodstveno-porezno tehnička pojava za koju nismo uopće shvatili koji bi joj bio cilj, osim kao nekakvog kažnjavanja samih sebe”, ocijenio je Primorac.


Naime, kako je predviđeno predloženim zakonskim izmjenama, 80 posto prihoda od poreza na nekretnine će ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.


Primorac je napomenuo i da iz rasprava koje je slušao na tu temu dobio dojam da mnogi “državu poistovjećuju s Vladom”, pa bi na ovaj način trebalo Vladu kazniti. “Međutim, mi državu doživljavamo malo drugačije. Država nije Vladina, već svih građana Hrvatske, pa nema smisla da sami sebi plaćaju porez na određeni dio nekretnina”, smatra Primorac.