Pripreme za njegovo donošenje započele su u ljeto 1990., samo par mjeseci nakon prvih demokratskih izbora i konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, 30. svibnja 1990. godine


Predsjedništvo tada još Socijalističke Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom je  Saboru predložilo donošenje Ustava koji, naglašeno je, treba odraziti volju građana izraženu na prvim višestranačkim izborima i biti izraz političkih nazora i težnji većine pučanstva.




Tu su odluku na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: udruženog rada, općina i Društveno-političko vijeće.


Smjernice za izradu novog Ustava iznio predsjednik Tuđman


Kako je u svom govoru, prije donošenja Ustava, podsjetio prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan, smjernice za izradu novog Ustava izložio je prvi predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.


Na “teškom i odgovornom poslu” pripreme novog Ustava radile su Komisija za ustavna pitanja Sabora i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike, imajući u vidu političke i državno-pravne smjernice koje je iznio predsjednik Tuđman, naveo je Domljan.


“U Ustavotvornu komisiju imenovano je 229 ljudi iz svih društvenih staleža, od kojih su 152 osobe djelotvorno sudjelovale u njezinom radu”, rekao je predsjednik Tuđman u svom govoru na svečanosti proglašenja novog Ustava, 22. prosinca 1990. godine


Interes za novi Ustav bio je velik. Saborskoj Komisiji za ustavna pitanja svoje su prijedloge dali građani, mjesne zajednice, skupštine općina, političke stranke, stručna i druga udruženja, vjerske zajednice, kazao je predsjednik te Komisije Vladimir Šeks, 21. prosinca 1990.


Istaknuo je i novum u radu Komisije, a to je da su sve njezine sjednice bile otvorene za javnost i svaki njezin radni materijal “vrlo brzo je postao predmetom znatiželje i komentara”.


“Krčki nacrt”


Na prijedlogu ustavnog teksta radilo se u dramatičnim okolnostima jer je u kolovozu 1990. izbila balvan-revolucija u Kninu, odnosno pobuna dijela srpskog pučanstva, a sve su pratili žestoki napadi beogradskih medija.


Nacrt novog Ustava objavljen je u Vjesniku 27. studenoga, a do 20. prosinca Komisiji za ustavna pitanja pristiglo je oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga. Nacrt prvog hrvatskog Ustava, tzv. “Krčki nacrt”, izrađen je u dva kolovoška tjedna 1990. u Malinskoj na otoku Krku.


Izradila ga je radna skupina saborske Komisije za ustavna pitanja u kojoj su bili Šeks, Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i tajnik Sabora Ljubomir Valković. Prema do danas poznatim detaljima, više od 70 posto “Krčkog nacrta” ušlo je u konačnici u Božićni ustav.


U međuvremenu, iz Ustavotvorne komisije, s više od dvije stotine članova, proizašla je druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić.


Konačni tekst prijedloga Ustava priredila je “Redakcijska skupina” u kojoj su bili Šeks, profesor ustavnog prava Sokol i Zdravko Tomac tada potpredsjednik oporbene stranke SKH-SDP-a. Izvorišne osnove, odnosno preambulu napisao je osobno predsjednik Tuđman.


Božićni Ustav prvi je demokratski hrvatski Ustav kojim je omogućeno izdvajanje Hrvatske iz državno-pravne sveze sa SFRJ, odnosno stvaranje samostalne i neovisne države.


Njime je Hrvatska određena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država i zasnovan je moderni politički sustav.