“Ciljevi reforme su povećati mirovinu u Hrvatskoj, smanjiti razlike, omogućiti veću participaciju umirovljenika na tržištu rada jer su trendovi uzlazni i vjerujem da interes postoji, a potičemo i duži ostanak u svijetu rada”, rekao je na predstavljanju ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.


Planirano je da novi ZOMO na snagu stupi u srpnju.




Piletić  ističe nužnost prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim izazovima, pri čemu je u fokus stavio još uvijek kratak prosječni mirovinski staž koji u Hrvatskoj prosječno iznosi 31 godinu.


Jedna od novosti koje predlažu jest već poznata formula za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena te se uvodi stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, što će se odraziti na sve umirovljenike u Hrvatskoj.


Demografska mjera: Povećanje staža za svako rođeno dijete 


Tu je i povećanje dodatnog staža na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, a što je ujedno i demografska i mirovinska mjera s ciljem smanjivanja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca, što će biti oko tri posto povećanja mirovine po djetetu, istaknuo je Piletić.


Uvodi se godišnji dodatak na mirovinu za sve korisnike mirovine, odnosno kolokvijalno 13. mirovina, koji se veže uz godine mirovinskog staža čime se dodatno naglašava koliko je važan što dulji ostanak u svijetu rada, a prva isplata već se očekuje krajem godine.


Vezano za bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura.


Predlaže se i ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika.


Rad uz mirovnu i sada je omogućen, no Piletić je naveo kako oni i umirovljenički partneri smatraju da je došlo vrijeme i zbog potreba na tržištu rada da se rad uz mirovinu omogući i u punom radnom vremenu, no uz isplatu pola mirovine nakon navršenih 65 godina života.


Povećanje invalidske mirovine za 218.000 korisnika


Planirano je i povećanje invalidske mirovine s povećanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9, što će za 218.000 korisnika donijeti povećanje za 74 eura.


Također, predlaže se povećanje najniže mirovine sa 103 posto AVM-a na 106 posto, a vezano za obiteljske mirovine, briše se uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.


Piletić kaže kako sve rade s ciljem da ispune program Vlade, odnosno da do kraja ovog mandata prosječna sveukupna mirovina u Hrvatskoj iznosi 800 eura.


Predstavnici umirovljenika pozdravili su pozitivne promjene, no pri tome su također istaknuli kako još uvijek postoji prostor za poboljšanje.


Umirovljenici ne odustaju od zahtjeva da usklađenje mirovine bude stopostotno


Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna tako je poručila kako neće odustati od zahtjeva da usklađivanje mirovina bude stopostotno, a predsjednik HSU-a Veselko Gabričević također je naveo kako će se zalagati da se to dodatno poboljša.


Vezano za godišnji dodatak, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Igor Knežević naveo je kako traže da bude zakonski definirano koliko će iznositi vrijednost jedne godine mirovinskog staža, vezano uz aktualnu vrijednost mirovine.


Govoreći o majkama, kao i ostali, upozorio je kako će samo novo umirovljene majke dobivati 12 mjeseci dodanog staža po djetetu pa ćemo tako imati tri kategorije majki umirovljenica, pri čemu one koje su otišle u mirovinu prije 2019. neće dobivati ništa, što SUH smatra diskriminatornim.