Pravobraniteljica u izvješću upozorava na ageizam, relativno nov pojam, koji se odnosi na stereotipe, predrasude i diskriminaciju na temelju dobi, a koji pogađa starije osobe na osobnoj i društvenoj razini.


Primjerice, stariji su u društvu često prikazani kao nesposobni i teret, a njihovo se iskustvo zanemaruje. Diskriminacija se prijavljuje manje nego što je ima, navela je pravobraniteljica, istaknuvši kako 18 posto starijih od 60 godina navodi osobno iskustvo diskriminacije.


Vezano uz to, stariji su, primjerice, posebno ranjivi pri sklapanju ugovora na daljinu, uz manjak informacija o pravima i uslugama unutar različitih sustava.


Pravobraniteljica je kao dodatnu prepreku u ostvarivanju prava starijih navela i postojeće propise.


Naime, iako postoji zakonska obveza uzdržavanja starog i nemoćnog roditelja, za brigu o oboljelim roditeljima, djedovima i bakama ne može se ostvariti pravo na bolovanje, već odrasla djeca mogu jedino koristiti godišnje odmore ili ograničene dane dopusta.


Pravobraniteljica je stoga Ministarstvu zdravstva preporučila da predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima će osobama koje su u radnom odnosu osigurati mogućnost pružanja skrbi starim i nemoćnim roditeljima i drugim bliskim članovima obitelji.


Alarmantan porast rizika od siromaštva, potrebno povećati naknade


Izvješće pravobraniteljice govori i o razmjeru siromaštva starijih osoba. U prošloj godini stopa rizika od siromaštva za starije iznosila je 39,4 posto, a posebno je visoka kod onih koji žive sami – čak 64,4 posto, uz dodatni rizik za žene. Riječ je o kontinuiranom i alarmantnom porastu s 50,3 posto iz 2019. godine, napominje pravobraniteljica.


Na to utječu niske mirovine i socijalne naknade, kao i rast cijena hrane i energenata pa pravobraniteljica resornom Ministarstvu rada i socijalne politike preporučuje, između ostalog, da poveća iznose zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije te uvede njihovo usklađivanje dva puta godišnje, a Ministarstvu financija da ukine porez na dohodak od mirovina.


Pravobraniteljica je također upozorila na problem nasilja nad starijima koje se može dogoditi u obitelji, u okviru institucionalne skrbi, ali i na ulici, gdje istraživanja iz Zagreba pokazuju da je čak 19,3 posto građana Zagreba starije životne dobi doživjelo neki oblik nasilja. Najčešće je riječ o psihičkom nasilju, zanemarivanju i ekonomskom nasilju.


Istraživanja također pokazuju kako su važan faktor ranjivosti starijih narušeni obiteljski odnosi i tradicionalni obrasci u kojima se očekuje nasljeđivanje imovine nauštrb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti.


Problem za starije predstavljaju i domovi za starije i nemoćne s obzirom na nedostatak kapaciteta, pri čemu Hrvatska ima smještajne kapacitete za samo 3,68 posto osoba starijih od 65, duge liste čekanja, visoke cijene, manjak stručnog osoblja, loše uvjete u nekim ustanovama, ali i neadekvatnu kvalitetu njege.


Liječnici ne shvaćaju ozbiljno probleme koje im stariji navode


Problemi postoje i u zdravstvu, pri čemu pravobraniteljica ističe kako primaju pritužbe da liječnici ne shvaćaju ozbiljno probleme sa zdravljem koje im stariji navode, već simptome različitih bolesti smatraju prihvatljivim dijelom starenja, zbog čega ne dobivaju adekvatnu zdravstvenu skrb.


Pritužbe također pokazuju kako postoji nedostatna suradnja između sustava socijalne skrbi i zdravstva u kontekstu osiguravanja dugotrajne skrbi.


Pravobraniteljica je upozorila kako se i palijativna skrb u svim svojim oblicima i dalje razvija vrlo sporo zbog čega Ministarstvu zdravstva preporučuje da žurno donese Nacionalni program razvoja palijativne skrbi.


Izvješće “Prava starijih osoba u Hrvatskoj” prvi put u fokus stavlja probleme osoba koje žive s demencijom i članova njihovih obitelji, pri čemu pravobraniteljica upozorava kako je podrška nedostatna i nejednako dostupna te preporučuje žurno usvajanje Akcijskog plana za skrb za osobe s demencijom.


Izvješće ocrtava pozitivne pomake i još uvijek prisutne poteškoće u zaštiti starijih osoba od zlouporaba ugovora o uzdržavanju te analizira utjecaj novih tehnologija i digitalizacije na starije koje mogu dovesti do njihove isključenosti s obzirom na to da se mnogi njima ne koriste. Zbog toga bi im javna tijela trebala osigurati dostupnost javnih usluga i u tradicionalnom obliku.