To će biti tema konferencije za novinare potpredsjednika vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre koja će se održati u 17,00 sati u Vukovaru.


ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja prošle godine , a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je nešto kasnije, 5. srpnja.




Zadnji slučaj afričke svinjske kuge zabilježen je 29. studenoga 2023. godine, a od onda nije bilo novih sumnji na pojavu te bolesti.


Europska komisija je potom 15. prosinca donijela pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe,  uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca.


Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.


Ministarstvo poljoprivrede je netom po izbijanju bolesti donijelo rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja zbog izbijanja bolesti, a poduzelo je i druge potrebne mjere.


Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i zaraženom području provodile su se mjere koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja.


Etanazirano je 35 tisuća svinja.


Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, vlada je u više navrata donosila mjere pomoći.


Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama tijekom prošle jeseni i zime je prosvjedovao u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje.


Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja te svinjokolja.


Prosvjedi su imali i političku notu pri čemu je vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas sela i domaće svinjogojske proizvodnje.


Što je ASK?


Prema navodima Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto.


Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje.


Populacija divljih svinja u kojoj cirkulira virus ASK glavni je izvor zaraze za domaće svinje.


Virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.


Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK.


Nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim objektima.


Osim usmrćivanja svinja na zaraženim objektima, određuju se zone ograničenja ovisno o epidemiološkoj situaciji. U njima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju vrlo stroge biosigurnosne mjere, pojačano čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.