Foto: Luka Jeličić
Na kraju 2024. godine, broj građana s pozitivnim stanjem na računu dosegnuo je gotovo 3,42 milijuna, što je porast za nešto više od 68 tisuća u odnosu na godinu ranije, dok je ukupan iznos depozita porastao za 4,6 posto, na 38,1 milijardu eura, pokazala je u petak objavljena analiza HNB-a.
“Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana u 2024. godini nastavila se smanjivati. Tijekom godine porastao je broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama, to jest bankama i stambenim štedionicama, kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije”, istaknuto je u objavi Hrvatske narodne banke (HNB).
Tako je na kraju prošle godine broj građana s pozitivnim stanjem na računu dosegnuo gotovo 3,42 milijuna, što je porast za nešto više od 68 tisuća u odnosu na godinu ranije.
Taj porast broja građana s računima odražava neto priljev od 32 tisuće građana s novootvorenim računima te neto priljev od 35 tisuća građana koji prethodno nisu imali sredstava na računu ili su na svim računima koristili prekoračenja, napominju iz HNB-a.
Ukupan iznos depozita, pak, porastao je s 36,45 milijardi eura krajem 2023. na 38,12 milijardi eura na kraju 2024. godine, odnosno za 1,67 milijardi eura ili 4,6 posto. Pritom, navode iz HNB-a, nastavili su se povećavati iznosi novčanih sredstava u svim dijelovima raspodjele, a relativno najviše su porasla novčana sredstva građana s depozitima u nižim decilnim razredima.
Porast sredstava
Ukupna sredstva u prvih sedam decilnih razreda tako su ukupno porasla za 12,9 posto, a sredstva na računima građana u gornja tri decilna razreda za 4,1 posto, i to uglavnom kao odraz relativno niske stope rasta depozita građana iz najvišeg decilnog razreda, navodi se u analizi središnje banke.
No, kao i prethodne godine, apsolutno su snažnije porasla sredstva onih u gornjem dijelu distribucije. Tako su novčana sredstva u desetom, najvišem decilnom razredu distribucije, porasla za 742 milijuna eura, u devetom razredu oko 428 milijuna eura, u osmom oko 250 milijuna eura, dok se taj porast postupno smanjuje u niže pozicioniranim razredima distribucije.
“Promjene udjela sredstava građana iz pojedinih decilnih razreda odražavaju interakciju apsolutnog početnog iznosa i relativne promjene te je tako vidljiv nastavak povećanja udjela onih u srednjem i nešto višem dijelu distribucije, i to nauštrb građana s depozitima sa samog vrha distribucije”, kažu iz HNB-a.
Tako se udjel građana iz prvih sedam decilnih razreda, s pojedinačnim depozitima manjima od pet tisuća eura, u ukupnim depozitima blago povećao, s 5,2 na 5,6 posto, i to uglavnom kao odraz povećanja udjela građana iz petog, šestog i sedmog decilnog razreda.
U određenoj se mjeri povećao i udjel građana iz osmog i devetoga decilnog razreda, s depozitima između pet i 26 tisuća eura, s 20,8 na 21,7 posto ukupnih depozita.
Navedene su skupine, napominju HNB-ovi analitičari, povećale svoj udjel nauštrb građana iz najvišeg decilnog razreda, koji raspolažu iznosima većim od 26 tisuća eura, i to osobito onih sa samog vrha raspodjele, s depozitima iznad 49 tisuća eura, čiji je udjel u ukupnim novčanim sredstvima pao s 58,2 na 56,9 posto.
Imovinska nejednakost
HNB od 2023. jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama. Tim podacima obuhvaćena su sva novčana sredstva poznatih vlasnika – fizičkih osoba rezidenata – na transakcijskim, štednim i oročenim računima kod svih kreditnih institucija.
Iako uključuju sva sredstva u kreditnim institucijama, navedeni podaci pružaju samo djelomičan uvid u imovinsku nejednakost jer ne uključuju druge oblike financijske imovine, poput udjela u investicijskim fondovima ili imovine u obliku dionica i obveznica, niti nefinancijsku imovinu, kao što su nekretnine.
Također, navode da se sredstva prate isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, što onemogućuje izravnu usporedbu s uobičajenim analizama raspodjele dohotka i ukupne imovine.
Konačno, u analizu su uključeni građani s pozitivnim stanjem na barem jednom računu, bez obzira na moguće istovremene obveze prema bankama, naveli su iz HNB-a.
najnovije
najčitanije
Novosti
priprema za parlamentarne
Na desnici novi pokušaj okupljanja, ali bez Jonjića, Domovinskog pokreta i Mosta
Novosti
halo inspektore
Isti proizvod u Austriji košta 60, a u Hrvatskoj120 eura: “Netko nas ozbiljno vara i vuče za nos”
Zadar
koncert na višnjiku
Još jedan koncert za pamćenje: Thompson i večeras napunio Višnjik
Novosti
obavezno usmrćivanje
Nakon svinja, na red došle ovce i koze: Kuga malih preživača prvi put potvrđena u Hrvatskoj
Kultura
Prorokova škrinja
Nebojša Gunjević predstavio novi višeslojni roman u kojem je Zadar puno više od kulise
Zadar
POSLAO PORUKU
Na kraju zadarskog koncerta Thompson održao govor: ‘Onaj tko ne izlazi na izbore, nije ga briga za Hrvatsku’
Zadar
špica
Kalelarga kao modna pista: Pogledajte tko je privlačio poglede ove subote
Hrvatska
JAVNO SAVJETOVANJE
Zabrana prodaje stana od 35 godina mnogima je preduga, građani imaju niz primjedbi…
Županija
ZLATNA LUKA
Vijeće hoće smijeniti direktoricu sukošanske komunalne tvrtke kojom je načelnik Vanjak – zadovoljan
Zadar
PORAST