Izvijestio je da je vlada obavila konzultacije s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o problematici američkih carina.


Podsjetio je da je hrvatski robni izvoz u SAD iznosio u prošloj godini gotovo 800 milijuna eura, a toliki je i iznos izvoza te da postoje određeni proizvodi koji su Hrvatskoj od posebnog interesa kada je riječ o trgovinskoj razmjeni s SAD-om.




O tome će se, kako je najavio, u daljnjim razgovorima o protumjerama koje će se donositi na razini EU-a voditi računa, tj. o zaštiti hrvatskih interesa.


“Sve naše službe, od ministarstava, komore i drugih aktera, prate moguće posljedice ove odluke koja će stupiti na snagu za tjedan dana.


U svakom slučaju riječ je o odluci koja će imati možda više posljedica globalno nego što će značajnije ugroziti hrvatsko gospodarstvo, ali uvijek postoji element lančane reakcije koji se vidi u drugoj fazi”, rekao je Plenković.


Ističući da se trećina globalne trgovine odnosi na trgovinu između SAD-a i država članica EU-a, Plenković je rekao kako se očekuje se da će američke uvozne carine negativno utjecati na konkurentnost gospodarstva s obje strane Atlantika te kako hrvatska vlada smatra da se otvorena trgovinska pitanja trebaju rješavati i dijalogom, sporazumima, pa i kroz sustav Svjetske trgovinske organizacije.


Pritom napominje da EU ima najveću mrežu ugovora o slobodnoj trgovini na svijetu, 44 ugovora sa 76 partnera.


Američki predsjednik Donald Trump objavio je sinoć uvođenje uvoznih carina brojnim državama pa i EU-u – od 20 posto, iz čega su izuzeti samo neki proizvodi. Ranije je uvedena carina od 25 posto za čelik, aluminij i automobile.