Od jeseni novi model nastave u strukovnim školama. Nastavnici tvrde da nisu spremni za reformu, Agencija poručuje: Jeste!

Odgoda modularne nastave u strukovnim školama, koja se još donedavno činila vrlo mogućom opcijom, pala je u vodu, od jeseni sve će strukovne škole raditi prema novom modelu nastave, modernijem i prilagođenom novim generacijama učenika.

Modularna se nastava fokusira na praktično učenje, znači veću fleksibilnost, bolju prilagođenost tržištu rada, a učenicima omogućuje integraciju znanja iz različitih predmeta i razvoj znanja i vještina koje mogu primijeniti u realnim situacijama. Dugo čekana reforma ima i svoje mane, a to su, prema tvrdnjama sindikata i dijela stručne javnosti, nedovoljna pripremljenost škola za promjene, nedorađen koncept reforme, redukcija satnice općeobrazovnih predmeta i stranih jezika.

Posjet mobilnih timova

Nastavnici strukovnih škola upozoravaju da su za reformu nespremni, na brojna pitanja ne znaju odgovor te se reforma prebacuje na njihova leđa. U Agenciji za strukovno obrazovanje ne slažu se s takvim stavovima i tvrde da je reforma strukovnog obrazovanja spremna.

– Mi škole ne pripremamo samo zadnjih godinu dana, već od početka izrade strukovnih kurikula. U to je bilo uključeno više od 2.300 vanjskih suradnika, među njima ravnatelja i nastavnika. To nije nepoznata priča, u zadnjih godinu dana sve škole u dva navrata posjetili su mobilni timovi. Na pripremi je učinjeno sasvim dovoljno, a jesu li škole spremne, ovisi o tome koliko su se angažirale, o angažmanu ravnatelja i nastavnika, poručuje Mile Živčić, ravnatelj Agencije. Podrška školama u provedbi reforme nastavit će se, kaže, i u sljedećoj školskoj godini.

Dok kritičari reforme tvrde da škole za reformu nisu spremne ni kadrovski, ni tehnički, ni sadržajno te da će posljedice osjetiti generacije đaka koji dolaze, Živčić tvrdi kako eventualni propusti u implementaciji modularne nastave ne mogu naštetiti uspjehu reforme, niti učenicima.

Novi kurikuli

Novi kurikuli, tvrdi, neće ići na štetu učenicima, već upravo suprotno.

– Učenici će imati nastavu kao i dosad, imat će satove, a njih ne zanima zove li se to predmet ili modul. Smisao je da dobiju sve ishode koji su zacrtani kurikulom. Neki će nastavnici biti spremniji, neki manje spremni, ali i danas imamo situaciju da neki od njih rade bolje, a neki lošije. I nažalost, imamo situaciju da rade po nastavnim planovima i programima iz 1997. godine, podsjeća Živčić.

Nastavnici i ravnatelji imali su, kaže, više od godinu dana vremena za čitanje novih kurikula, a postoje i upute i primjeri kako organizirati projektnu nastavu unutar pojedinog sektora. Ipak, ne treba očekivati da baš sve bude propisano, smatra ravnatelj Agencije.

– Ne postoji recept, ovo nije kuhanje jela. Svaka škola za sebe je jedna vrsta mikroorganizma koja funkcionira različito od neke druge škole. Neka je bolje opremljena, neka lošije. A da će uvijek biti onih koji će reći da nisu spremni, bit će. Nema razloga da o tome ovisi početak reforme, osobito nakon što u regionalnim centrima kompetentnosti, koji po novim kurikulima rade već dvije godine, učenici novi način rada ocjenjuju dobrim, zaključuje Živčić.

Tamara Šoić iz nastavničke grupe »45 minuta« i nastavnica hrvatskog jezika u Tehničkoj školi u Rijeci, kaže kako su u njenoj školi pripreme konstantne te kako je strukovnom obrazovanju reforma prijeko potrebna.

Doza opreza

Ipak, na čitavu stvar gleda s dozom opreza zbog niza obrazovnih reforma koje su dosad završavale neslavno.

– Kod nas je svaka reforma koja se provela unatrag 15, 20 godina bila štetna, jer se sve radilo na brzaka, bez potrebne evaluacije i jer svaki ministar želi ostaviti neki svoj trag, a ne gleda dugoročno. Školu za život više nitko ne spominje, a i dalje radimo po tim kurikulima koji nisu prošli nikakvu ozbiljnu evaluaciju, dok smo neke dijelove i odbacili, upozorava Šoić.

Smatra da ne bi bilo korektno unaprijed osuditi reformu, jer je u nju bilo uključeno jako puno ljudi i utrošeno puno novca, no pitanje je, kaže, je li joj pravi motiv bio novac ili želja za promjenom. U svakom slučaju, strukovnjacima će, smatra, omogućiti bolju prolaznost na maturi zbog veće satnice hrvatskog jezika i matematike.

Autor: Ljerka Bratonja Martinović