Novo poskupljenje zabrinulo je i Vladu. U čemu je problem?

Nakon šest mjeseci usporavanja, inflacija je u listopadu ponovo ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene su u listopadu u odnosu na lanjski listopad porasle za 2,2 posto, dok je u rujnu inflacija na godišnjoj razini iznosila 1,6 posto.

Iako je inflacija u desetom ovogodišnjem mjesecu ubrzala i u eurozoni, na dva posto s 1,7 posto u rujnu, prema metodologiji Eurostata u Hrvatskoj je iznosila znatno iznad prosjeka, odnosno 3,5 posto, a snažniji rast cijena od Hrvatske imale su samo Belgija (4,7 posto) i Estonija (4,5 posto) dok se Slovačka po rastu cijena izjednačila s Hrvatskom.

Iz Eurostata pri tom napominju da je inflacija u eurozoni ubrzala ponajprije zbog poskupljenja hrane, koja je u listopadu na području primjene zajedničke europske valute poskupila za 3,5 posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu, no inflaciju je u eurozoni pogurao i rast cijena usluga od 3,9 posto.

Pohlepa

Isto se događa i u Hrvatskoj gdje je ubrzanju inflacije također doprinio rast cijena usluga, koji je prema procjenama DZS-a iznosio 5,1 posto, ali i nastavak rasta cijena hrane, pića i duhana od 4,6 posto. Prema Eurostatu, cijene hrane u Hrvatskoj su u listopadu zamjetno porasle za 5,2 posto, a nakon što su u rujnu rasle stopom od 3,9 posto.

Podsjetimo, stopa inflacije u Hrvatskoj se u prva tri ovogodišnja mjeseca uporno držala na razini od 4,1 posto bez naznaka popuštanja, da bi u travnju skliznila na 3,7 posto. Usporavanje inflacije nastavilo se i u idućim mjesecima, pa je u svibnju iznosila 3,3 posto, u lipnju 2,4 posto, srpnju 2,2 posto, kolovozu 1,8 posto, a u rujnu 1,6 posto.

Ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice Vlade u četvrtak da je do ubrzanja rasta inflacije u listopadu došlo zbog baznog učinka, odnosno jer je lanjskog listopada rast inflacije počeo značajnije usporavati.

No, i ministar je priznao da općenito rast cijena, a posebice cijena hrane, zabrinjava, pa se stoga, kaže, i kontinuirano apelira na dionike u proizvodno-prodajnom lancu da cijene utvrđuju društveno odgovorno.

Odgovarajući na pitanje novinara može li se konačno govoriti o određenoj pohlepi koja generira trenutne cijene, Primorac je rekao da se o fenomenu pohlepe raspravlja i na razini Europske unije, kako u smislu povećanih marži pojedinih poslovnih subjekata, tako i o pojmu “šrinkflacije”, što znači da cijene nekih proizvoda ostaju iste, no smanjuje im se kvaliteta ili količina.

– To je nešto što je pojava koja postoji u drugim državama i očito pojedini akteri u tom proizvodno-prodajnom procesu pokušavaju pronaći načine kako da što više zarade, smatra Primorac.

Dodao je da Vlada čini ono što je u njezinoj moći da poveća dohodak građana s najnižim primanjima, podsjetivši na izmjene poreznih zakona, zakona o mirovinskim doprinosima, kao i Vladine pakete pomoći, koji su išli u tom smjeru.

Skupe usluge

Na moguće ubrzavanje inflacije upozorila je i Hrvatska narodna banka u svojim jesenskim prognozama, a kao razlog navela je najavljeno poskupljenje energenata koje bi moglo kratkoročno ubrzati inflaciju, ali krajem godine, s obzirom na to da će nam računi za struju i plin uvećani za 6,5 posto stići u studenome.

No, inflacija je ubrzala već u listopadu, a Hrvatska udruga poslodavaca smatra da je enormno povećanje plaća u javnom sektoru iz ožujka ove godine kao i rast minimalca moglo potaknuti inflaciju, odnosno da “rast plaća usporava pad inflacije”.

Dosad su u više navrata upozoravali da se time podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji.

Dobra je vijest da cijene usluga ipak malo usporavaju. Nakon što je u prethodna tri mjeseca ubrzavala, inflacija cijena usluga u listopadu je usporila na 7,5 posto (s 8,2 posto u rujnu), navode u HNB-u i dodaju da inflacija cijena usluga nastavlja biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj te da u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,5 posto (prema Eurostatu) usluge pridonose s 2,4 postotna boda.

Struja i plin skuplji 6,5 posto

Od prvog studenog cijene struje i plina poskupljuju za 6,5 posto temeljem Vladine odluke o povećanju cijena energenata za deset posto koje će ići u dvije faze – u studenome za 6,5 posto te od siječnja iduće godine za dodatnih 3,5 posto.

Premijer Andrej Plenković u rujnu je pojasnio da se po pitanju cijena struje sve članice Europske unije povlače iz sustava potpora, tako da će doći do određenog porasta, i to kroz šest mjeseci 10 posto.

Prema Vladinom izračunu, godišnji trošak za struju prosječnog kućanstva iznosio bi 584 eura, a zahvaljujući mjerama Vlade iz sedmog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena donesenog početkom rujna, godišnji trošak za struju iznosit će 482 eura.

Ta se mjera odnosi na 2,2 milijuna mjernih mjesta u kućanstvima, 22 tisuće korisnika u javnok I neprofitnom sektoru te na 93 tisuće poduzeća. Kada je plin u pitanju, tržišna cijena je 680 eura, a snižena cijena iznosit će 595 eura.

Za toplinsku energiju subvencija za stan od 60 kvadrata bez mjera bi iznosila 377 eura, a s mjerama 315 eura. Pri tom 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata ima pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije za što će dobivati mjesečnu naknadu od 70 eura do 31. ožujka iduće godine.