Novi savezi na lokalnoj sceni mijenjaju političku scenu Hrvatske

Većina značajnijih desnih stranaka koje egzistiraju na hrvatskoj političkoj sceni nastale su zbog nezadovoljstva HDZ-om. Franjo Tuđman je HDZ zamislio kao narodni pokret koji će ujedinjavati i desnicu i ljevicu i pravaše i titoiste, ali poslije njegove smrti stranka se jednostavno morala politički profilirati.

Nije to išlo lako i bilo jednosmjerno, ali u mandatu Andreja Plenkovića je HDZ postao stranka uglavnom ispražnjena od desnih ideologija i svjetonazorskih vrijednosti, gotovo isključivo zainteresirana za obnašanje vlasti.

Prva preobrazba

Ovakva je transformacija neizbježno rezultirala pojavom i jačanjem desnih opcija, koje su optuživale HDZ za nedostatak hrvatstva, robovanje Bruxellesu i napuštanje suverenističke politike.

Ali, u posljednjih godinu dana skoro sve su one ušle u HDZ-ovu sferu. Zapravo je tu preobrazbu u ljeto 2022. započeo Hrvoje Zekanović, koji je s vremenom shvatio da je Plenković ipak ono što je potrebno Hrvatskoj, pa je napustio oporbu i vratio se pod okrilje HDZ-a.

Kada je Zekanović to učinio, Domovinski pokret bio je još tvrda desna opozicija. Tada su ga već vodili duboko razočarani HDZ-ovci poput Ivana Penave i Josipa Dabre, koji su Plenkovića smatrali nacionalnim veleizdajnikom, a on njih desničarskim ekstremistima.

No, preokret je uslijedio nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, Penava je sklopio koaliciju s čovjekom protiv kojeg je nekoliko tjedana ranije podnio kaznenu prijavu zbog dopuštanja ulaska u Hrvatsku ilegalnim migrantima.

Danas je Domovinski pokret izrazito lojalan HDZ-ov partner, a ishod lokalnih izbora i proces konstituiranja predstavničkih tijela u županijama i gradovima upućuje na to da bi ovim putem mogli krenuti i DOMiNO i Hrvatski suverenisti.

Stranka što su je osnovali ljudi koje je Penava planirao odstraniti iz DP-a, pomogla je HDZ-u u formiranju postizborne većine u više važnih jedinica lokalne samouprave.

U, primjerice, Splitsko-dalmatinskoj županiji je DOMiNO na nedavne izbore izašao s Mostom, ali se potom njegov vijećnik, zajedno s HSP-ovcem s iste liste, pridružio HDZ-u i omogućio mu presudne glasove u Županijskoj skupštini. Zahvaljujući stranci DOMiNO, koja je na tim izborima nastupila samostalno, i u Gradskom vijeću Karlovca je HDZ došao do većine.

I u ponekim predstavničkim tijelima u kojima HDZ nije bio nužan DOMiNO, kao u Gradskom vijeću Osijeka, njegovi vijećnici su odustali od oporbe i radije pojačali većinu.

Ne čude stoga izjave Marija Radića da ne isključuje ni nacionalnu koaliciju s HDZ-om i ulazak u Vladu. Premijer Plenković u okolnostima kada HDZ u pojedinim sredinama ovisi o DOMiNO-u možda ne bi imao ništa protiv, a Domovinski pokret više nije politički čimbenik koji bi bio u stanju staviti rampu bivšim kolagama.

Posebno u slučaju da se savezništvo HDZ-a i DOMiNO-a učvrsti sporazumom koji bi osigurao funkcioniranje vukovarskog Gradskog vijeća. A tu onda u priču ulazi i novoizabrani gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista koji je član Kluba DOMiNO-a.

Ne žele trgovinu

Prvi pokušaj konstituiranja Gradskog vijeća nije uspio, Pavliček, Radićev predizborni partner u Vukovaru, nije još postigao dogovor s HDZ-om i druga sjednica mora se održati u roku 30 dana.

HDZ, međutim, ne ostavlja dojam stranke spremne izazvati nove izbore za Gradsko vijeće, nekako se kao realnost nameće koalicija s Pavličekom. Ukoliko do nje zaista dođe, bi li vukovarski gradonačelnik u Saboru nastavio djelovati kao neprijeporna opozicija?

Bi li, dakle, Pavliček u Vukovaru tijesno surađivao s HDZ-om, a u Zagrebu žestoko napadao Plenkovića? Nije to baš vjerojatno, izvjesnije je da bi i gradonačelnik Vukovara, slično DOMiNO-u, postao kooperativniji u Saboru.

I na što je onda spala još prošle godine prilično snažna oporbena desnica? Na Most. Makar se i Most trenutačno nalazi u dosta nezgodnoj situaciji. U za njega ključnom Sinju propala je konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća jer gradonačelnik Miro Bulj nema većinu, a jučer je identično bilo u Splitu, u kojem je vlast preuzeo HDZ, a potreban mu je jedan vijećnik Mosta.

Rješenje bi za Split i Sinj mogao biti neki paket-aranžman između HDZ-a i Mosta, a on bi se, po prirodi stvari, potom odrazio i na odnose dviju stranaka u parlamentu. No, Nikola Grmoja odbija i pomisao o nečem takvom.

– Mi s HDZ-om sigurno nećemo trgovati, a u Splitu će odlučiti naša lokalna organizacija, naglašava Grmoja.

Njegova je procjena da će Most uskoro biti »jedina stvarna oporbena stranka od centra do desnice«.

– Na lokalne izbore je niz naših ogranaka išao s DOMiNO-om, tako su sami htjeli, ali dugoročno je prepreka suradnji Mosta s njima Radićeva želja za priključenje Vladi.

Što se Hrvatskih suverenista tiče, koliko čujem u HDZ-u očekuju da Pavliček sada promijeni retoriku u Saboru. I tako Most ostaje jedina stvarna oporbena stranka od centra do desnice, što je za nas svakako dobra pozicija, rekao nam je Grmoja.