U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u veljači 6,1 posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na siječanjsku vrijednost, prema podatku statističkog ureda.


I na razini EU-a bila je manja za 0,1 postotni bod, spustivši se na 5,7 posto.




Godišnja usporedba pokazuje da je na oba područja bila manja za 0,4 postotna boda.


Eurostat procjenjuje da je u EU u veljači bez posla bilo približno 12,68 milijuna građana, od čega njih gotovo 10,6 milijuna u eurozoni.


Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u veljači pao za 70 tisuća, a u EU za 131 tisuću. U odnosu na isti mjesec lani bio je manji za po 643 tisuće u eurozoni i na razini Unije.


Dvoznamenkasta samo Španjolska


Španjolska je i u veljači jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,4 posto.


Švedska je zadržala drugo mjesto sa stopom nezaposlenosti od devet posto. Finska i Grčka zadržale su mjesto u skupini sa stopama nezaposlenosti od 8,8 odnosno 8,6 posto.


U Hrvatskoj je u veljači stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,6 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju. Prva procjena bila je pokazivala stopu nezaposlenosti od 4,5 posto.


Tablice Eurostata pokazuju da bilježi istu vrijednost od studenog prošle godine.


Bez posla je u Hrvatskoj u drugom ovogodišnjem mjesecu bilo 80 tisuća građana, kao i u siječnju. U odnosu na veljaču 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 15 tisuća, prema Eurostatovim tablicama.


Najbliža je Hrvatskoj i u veljači bila Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,3 posto.


Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovno je bilježila Poljska, od 2,6 posto. U stopu ju prate Malta i Češka gdje je iznosila po 2,7 posto.


Skroman pomak


U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u veljači 14,2 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u siječnju.


U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine bila je niža za 0,6 postotnih bodova.


Na razini EU-a iznosila je 14,5 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego na početku godine. U odnosu na prošlogodišnju veljaču smanjena je za 0,4 postotna boda.


Statističari procjenjuju da je u EU u veljači bez posla bilo gotovo 2,84 milijuna mladih, od čega njih približno 2,27 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj povećao se na području primjene zajedničke europske valute za 13 tisuća dok je na razini Unije smanjen za 16 tisuća.


U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine broj nezaposlenih mladih smanjio se u eurozoni za 85 tisuća i za 63 tisuće u EU.


Dvoznamenkasta većina


I u veljači najvišu stopu nezaposlenosti među mladima bilježila je, prema podacima dostupnima Eurostatu, Španjolska, od 25,5 posto.


U stopu ju prati Švedska gdje je iznosila 25,1 posto.


Samo četiri zemlje bilježile su jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila u Njemačkoj gdje je iznosila 6,3 posto.


Slijedi Nizozemska, s 8,8 posto, te Malta i Češka, gdje je iznosila devet odnosno 9,8 posto.


Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.


U četvrtom tromjesečju 2024. godine Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od revidiranih 16,2 posto, nižu za pola postotnog boda nego u prethodna tri mjeseca. Bez posla je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bilo 19 tisuća mladih, potvrdio je Eurostat važeću procjenu, za tisuću manje nego u razdoblju od srpnja do rujna.