Nema prava na bolovanje za njegu bolesnih roditelja jer nisu - "uža obitelj"

U slučaju da se stariji roditelji razbole, moraju na operaciju ili terapiju, a zbog toga trebaju njegu, njihova djeca u radno aktivnoj dobi nemaju pravo na bolovanje kako bi se za njih pobrinula.

Hrvatski propisi, naime, ne poznaju takvu mogućnost pa se za njegu roditelja mora uzeti neplaćeni dopust, godišnji odmor ili pronaći i platiti osobu koja će ih njegovati.

Na ovaj se problem upozorava godinama, ali se ni u aktualnim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO) kojima je povećan iznos naknade za bolovanje, o njemu nije povelo računa.

Nepravda za starije

U članku 45. stavku 4. spomenutog zakona predviđa se pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta starijeg od 18 godina, supružnika ili životnog partnera, u trajanju od najviše 20 dana po dijagnozi, ali se takvo pravo za njegu bolesnog roditelja ne spominje.

– Predloženim izmjenama Zakon i dalje ostaje nepravedan i diskriminirajući prema građanima treće životne dobi, osobito kada govorimo o teško bolesnim osobama za koje na razini države palijativna skrb nije na zadovoljavajućoj razini, niti je ona shvaćena na pravi način, kako na razini društva, tako ni na razini zdravstvenog sustava.

Svakako je potrebno omogućiti bolovanja za potrebu njegovanja roditelja u slučajevima teškog zdravstvenog stanja roditelja uzrokovanog bolešću ili ozljedom, upozorila je ovih dana na e-savjetovanju o ZOZO-u Kristina Grgić.

I pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svojim izvješćima već godinama upozorava na ovu diskriminaciju, zbog koje su starije osobe i njihove obitelji zakinute.

– Iako Ustav RH propisuje da su djeca dužna brinuti o starim i nemoćnim roditeljima, propisi i dalje ne omogućavaju ostvarivanje prava na bolovanje za brigu o oboljelim roditeljima ili djedovima i bakama, kao što ne omogućavaju niti stjecanje statusa njegovatelja u takvim slučajevima, upozorava pravobraniteljica.

Jedino pravo na izbivanje s posla u slučaju teške bolesti roditelja predviđeno je Zakonom o radu, a to je dodatno pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.

Ono se odobrava zbog skrbi o članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

Tijekom korištenja neplaćenog dopusta za navedenu svrhu poslodavac radnika ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja prema posebnim propisima, a ne smije ni odbiti zahtjev za korištenje navedenog prava. Ipak, može zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe kojoj pružate osobnu skrb.

Izmijeniti zakon!

Ovo je, ističe pučka pravobraniteljica, pozitivan pomak, ali se time ne omogućava odgovarajuća briga o starim, teško oboljelim i nemoćnim članovima obitelji.

Djelomično je problem olakšala i mogućnost rada od kuće u takvim situacijama, ali to nije primjenjivo u brojnim djelatnostima gdje je nužna fizička prisutnost na radnom mjestu, podsjeća Šimonović Einwalter.

Iz njezinog ureda zato najavljuju da će se ovih dana uključiti u javnu raspravu o ZOZO-u i zatražiti da se osobama koje rade omogući pružanje skrbi starim i nemoćnim članovima obitelji.

Udruge pacijenata dobro su upoznate s ovim problemom i također najavljuju da će tražiti izmjenu u ovom zakonu kojom bi se odobrilo bolovanje za njegu teže bolesnog roditelja. U Udruzi za podršku palijativnim pacijentima La Verna smatraju da treba hitno i sustavno riješiti to pitanje.

– Imam stare roditelje koji žive u Otočcu, ja živim u Zagrebu, zaposlena sam i idem k njima vikendom. Ne znam što bih napravila da jedno od njih padne u krevet. Morala bih ih dovesti u Zagreb, a i onda uz 8-satni radni dan ne znam kako bih skrbila o njima. Mi smo po zakonu kao djeca odgovorni za njih, onda nam se mora dati alat da to provedemo, upozorava Blaženka Eror Matić, predsjednica Udruge

Smatra da zaposlenim osobama u takvoj situaciji treba omogućiti pravo na bolovanje, ako treba i dugotrajno.

U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) kažu kako postoji hitna i značajna potreba da se omogući bolovanje za potrebe njege za sve oboljele članove obitelji, bila to djeca, supružnik, partner, roditelji, braća, sestre, djedovi i bake, ako osiguranik može dokazati da se o oboljeloj osobi brine.

– Briga o starijim i bolesnim osobama u obitelji je najkvalitetniji i najjeftiniji oblik skrbi koji im se može pružiti te je zbog nedostatnih oblika formalne srbi u velikom broju slučajeva i jedina moguća, podsjeća Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

Roditelji nisu – uža obitelj?!

Do promjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, ako resorno Ministarstvo zdravstva na kraju ipak uvaži ove zahtjeve, na snazi ostaju pravila kojih se drže u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), a ona ne poznaju pravo na privremenu spriječenost za rad za njegu roditelja.

– Člankom 39. Zakona propisano je da pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih navedenim Zakonom, ako je određen isključivo da njeguje oboljelog člana uže obitelji i dijete, supružnika ili životnog partnera, uz uvjete propisane Zakonom, zaključuju u HZZO-u.