Mirovinski fondovi pobijedili inflaciju: Svi gubici iz 2022. nadoknađeni

Mirovinski fondovi će prošlu godinu zapamtiti kao godinu u kojoj su pobijedili inflaciju, a upravo je tim riječima Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) komentirala činjenicu da su mirovinski fondovi u prvih devet mjeseci prošle godine pozitivnim prinosima nadoknadili sve gubitke, odnosno negativne prinose koje su imali u godini prije. Imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju rujna izosila je, podsjetimo, 19,4 milijarde eura. Prema posljednjim podacima Hanfe za studeni prošle godine, obvezni mirovinski fondovi imali su imovinu od 19,7 milijardi eura.

Analitičari su vijest o rastu prinosa fondova ocijenili ohrabrujućom jer nam govori da smo ponovo ušli u vrijeme stabilnosti tržišta kapitala, odnosno da su se dionički i obveznički indeksi stabilizirali nakon 2022. godine kad su padali i iz ulagačkog kuta gledano, za fondove i građane to je bila izuzetno loša financijska godina.

Oporavak obveznica

Pritom su najbolje prinose ostvarili fondovi tzv. kategorije A (u kojima su mlađi osiguranici, ali imaju i najviši rizik ulaganja) i jedino za takve fondove možemo reći da su »pobijedili inflaciju« jer su njihovi prinosi bili realni, odnosno veći od inflacije, i takvi su fondovi očekivano ostvarili najviše prinose od početka godine i u prvih 11 mjeseci prinos je iznosio 12,1 posto.

Fondovi kategorije B, koji imaju najviše članova, a radi se o osiguranicima na sredini radnoga vijeka (njih oko 82,4 posto), od početka prošle godine do kraja studenog ostvarili su prinos od 7,8 posto. Najmanje rizični fondovi, tzv. kategorije C, u kojima su osiguranici koji uskoro idu u mirovinu, u istom su razdoblju imali očekivano najniži prinos od 2,4 posto. U Hanfi očekuju da bi i fondovi kategorije B mogli ostvariti prinose veće od stope inflacije. Ostaje još kategorija C koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak, poručuju iz Hanfe.

u Hanfi također navode da se glavni razlog za oporavak prinosa nalazi u oporavku tržišta obveznica, a time i obvezničkog portfelja OMF-ova. Tako su ulaganja OMF-ova u obveznice krajem studenog iznosila 12,5 milijardi eura, što čini 63,5 posto imovine; u dionice su uložili 4,2 milijarde eura, odnosno 22 posto imovine, pri čemu su ulaganja u domaće dionice činila 13,5 posto, dok se u inozemne dionice uložilo 8,5 posto imovine fondova.

Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,1 milijarde eura s udjelom od 10,9 posto svih obveznih mirovinskih fondova, a novac i depoziti činili su u studenom 2,9 posto njihove imovine, odnosno 570 milijuna eura. Donošenjem četiriju zakona o mirovinskim fondovima od ove godine se mnoge stvari mijenjaju. Jedna od njih je i veća mogućnost ulaganja mirovinskih fondova s pretpostavkom ostvarivanja većih prinosa, što bi u konačnici značilo i veće mirovine iz drugog mirovinskog stupa.

Iako izmjene četiriju zakona donose određene pogodnosti za umirovljenike, u prvi plan došla je odluka o osnivanju alternativnog investicijskog fonda pod državnom garancijom. Država bi slobodno ulagala dio štednje građana za mirovine, odnosno pet posto kapitalizirane mirovinske štednje iz OMF-ova, uz osiguran povrat ulaganja za koji bi također jamčila država, odnosno porezni obveznici, što oporba i dio stručne javnosti smatra neprihvatljivim, uz opasku da takva vrsta fonda ne postoji ni u jednoj članici Europske unije. Zbog svega je oporba pokrenula i postupak ocjene ustavnosti odredbi Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Liberalizacija ulaganja

Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić podsjetio je da je riječ o smjernici OECD-a prema kojoj se mirovinskim fondovima omogućavaju ulaganja u vrijednosne papire koji nisu nužno državne obveznice s ciljem ostvarivanja većih prinosa, ulažući u alternativne investicijske fondove s državnim jamstvom povrata.

Nadalje, ministar je istaknuo da svi osiguranici koji ne žele da se pet posto njihove kapitalizirane mirovine uloži u takve fondove mogu prijeći u mirovinski fond C kategorije (gdje se nalaze oni koji će uskoro u mirovinu) koji nema obvezu ulaganja pet posto u altenativne fondove. Svakako istaknimo da u Hrvatskoj alternativni investicijski fondovi već postoje, a njihov rad reguliran je Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima.

Prema podacima Hanfe, u Hrvatskoj je registrirano 49 AIF-a kojima upravlja 21 društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima. Do prvog siječnja ove godine ulaganje u takve fondove nije bilo obavezno, a sada je postalo. Drugim riječima, mirovinski fondovi su i dosad mogli ako su htjeli ulagati u rizični kapital, a od ove godine će morati ulagati u rizični kapital, ali uz garanciju države.

Ipak, riječ je o daljnjoj liberalizaciji ulaganja mirovinskih fondova koja će im omogućiti alternativna ulaganja i proširenje lepeze ulaganja, što će rezultirati boljom diverzifikacijom ulagačkog portfelja. A što je portfelj bolji, odnosno različitiji, ulagački rizik je manji.

Raste broj članova u OMF-ima

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imali su na kraju studenoga 2023. ukupno 2.241.901 člana, odnosno 6.822 člana (0,31 posto) više u odnosu na prethodni mjesec. Pritom se u kategoriji B nalazilo 81,5 posto, u kategoriji A 13,9 posto, a u kategoriji C 4,6 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

U studenom ove godine su obvezni mirovinski fondovi zabilježili 6.822 nova člana, od kojih je čak 96,6 posto, Regos (Središnji registar osiguranika) rasporedio automatizmom. Ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove u studenome iznosili su 110,3 milijuna eura, a ukupno 40 milijuna eura iznosile su isplate po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova.