Upitala se gdje su bile i što su radile sve te silne inspekcije koje inače “maltretiraju privatne vlasnike ili poduzetnike”.




“Dok se iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi nedavni Zakon o upravljanju i održavanju zgrada i docira svim građanima kakve obaveze imaju kao suvlasnici zgrada, izgleda da baš država koja je tamo većinski vlasnik ništa nije održavala”, rekla je.


Navela je i da je iz prve ruke vidjela kako je taj neboder zapušten i uništen te desetljećima nije saniran. Upitala se tko je uopće dopustio da tamo borave ljudi i da se drži pismohrana državnih institucija.


Selak Raspudić je, govoreći o predloženom Zakonu o prostornom uređenju, rekla kako je prostor naše najveće blago.


“Nakon što se loše upravljanje zemljom manifestiralo u tome da smo izgubili gotovo 400.000 stanovnika, gotovo jedino što nam preostaje da ostavimo budućim generacijama u nasljeđe je upravo prostor RH. Zbog toga ne možemo dopustiti njegovu ikakvu devastaciju”, upozorila je Selak Raspudić u Sabor uime Kluba nezavisnih zastupnika.


Podsjetila je da je u javnom savjetovanju bilo 1700 primjedbi na taj zakon a većina ih nije usvojena. Založila se za još jednu raspravu sa strukom i stručnim institucijama najavivši da će se založiti da minimalno između dvije rasprave bude okrugli stol u kojem će se struka suočiti sa resornim ministarstvom  a ne da to čine saborski zastupnici kojima to nije struka. Drži i da bez sagledavanje ovih primjedbi struke Sabor ne može razmotriti usvajanje tog zakona.


I Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarenera i ISU-PIP-a) osvrnuo se na prijedlog Zakona o prostornom uređenju i upozorio na pitanje postavljanja tzv. mobilnih kućica u kampovima.


Rekao je kako se tu ne radi ni o kakvim kamp kućicama nego o čvrstim objektima a što nema nikakve veze sa šatorima ili kamperima te kamp kućicama već o nečemu što je spojeno na infrastrukturu od odvodnje do struje i slično.


“U stvari smo u prostoru dobili jedno turističko naselje a ne kamp. I to turističko naselje koje nije planirano prostornim planom”, kazao je.


Baksa (NPS):  Poslodavci imaju predrasude i diskriminaciju prema osobama s nvaliditetom


Ivica Baksa (Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever) pozvao je da se počne riješavati problem zapošljavanja osoba s invaliditetom.  Upozorio je da danas u Hrvatskoj živi 675.000 osoba s invaliditetom što je 17,5 posto stanovništva. Od tog broja njih 274.000 je u radnoj dobi, a oko 9000 ih je prijavljeno kao nezaposleni.


Iznio je podatak da je po izvješću o zapošljavanju u prvih pola godine među svim novozaposlenim putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo 3,8 posto osoba s invaliditetom. “Taj postotak je stabilan ali ne raste. Ne odražava stvarne mogućnosti niti potrebe tržišta rada”, rekao je.


Baksa kaže da i dalje postoje predrasude i diskriminacija prema osobama s invaliditetom jer poslodavci unaprijed procjenjuju ono što osoba ne može, umjesto onoga što može uz prilagodbu. Također, poslodavci radije plaćaju penale nego zapošljavaju osobe s ivaliditetom.