Kolika je šansa za prijevremene izbore već ove godine?

Ova godina koja je tek započela zadnja je u kojoj neće biti nikakvih izbora prije superizborne 2024. u kojoj ćemo birati prvo zastupnike u Europski parlament, zatim novi sastav Hrvatskog sabora, a na kraju i novog predsjednika ili predsjednicu Republike. O

d ova tri izlaska na birališta, dva imaju fiksirani datum, to su euroizbori i oni za predsjednika Republike, i on se ne može mijenjati slijedom bilo čije političke volje. Međutim, točan datum izbora za Sabor u Hrvatskoj, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji parlamentarne demokracije, ovisi o političkim okolnostima, odnosno ili o procjeni Vlade da je neki nadnevak pogodan za raspisivanje izbora, ili o tome da ona gubi podršku u predstavničkom tijelu.

U slučaju Hrvatske u obzir dolazi samo ovaj prvi faktor, budući da vladajuća većina u ovom trenutku iznosi 77 ruku. Vladu više ne podržavaju Reformisti Radimira Čačića, ali su se zastupnicima koji je podržavaju priključili nekadašnji suverenist Hrvoje Zekanović i umirovljenički zastupnik Silvano Hrelja. Dakle, o tome kada ćemo ići na izbore, odluku će donijeti vrh vladajuće stranke.

Razne teorije

U javnosti se mogu čuti razne teorije o tome da bi se parlamentarni izbori mogli održati već ove godine, možda čak u rano proljeće. Kao prvi razlog navodi se činjenica da HDZ – bez obzira na afere s korupcijom koje se povezuju s nekim njihovim ministrima i brutalne napade predsjednika Zorana Milanovića – jako dobro stoji u istraživanjima raspoloženja birača.

Tako Crobarometar, istraživanje koje za Dnevnik Nova TV provodi agencija Ipsos Puls, pokazuje da HDZ krajem prosinca ima rejting na 30,7 posto. Druga najjača stranka u državi, SDP, ima čak dva i pol puta manju podršku birača. Ova je stranka na 12,3 posto. Njihov mogući koalicijski partner, platforma Možemo!, je na 7,5 posto.

Što znači da one zajedno, kada bi se mehanički zbrajali njihovi rezultati, imaju deset posto manje podrške birača od HDZ-a. U ovom su trenutku na djelu neformalni razgovori o mogućoj predizbornoj koaliciji ovih dviju političkih opcija, ali sve je to na jako dugom štapu.

Točnije, za dogovor o tome potrebno je vrijeme jer treba dogovoriti mnoga pitanja, među kojima je ono najosjetljivije – koga bi ova koalicija ponudila građanima kao kandidata ili kandidatkinju za prvu osobu buduće vlade.

Kao drugi razlog koji se navodi u prilog parlamentarnih izbora već ove godine, navodi se činjenica da je Hrvatska s početkom ove godine postala članica sustava Schengena i počela koristiti euro kao svoju valutu, odnosno postala je dio europodručja. Usto, tu je i puštanje u promet Pelješkog mosta koji je u simboličkom smislu velik uspjeh Vlade budući da je njime najjužniji dio zemlje spojen s ostatkom Hrvatske.

Tu je i niz mjera kojima je Vlada pomogla raznim društvenim skupinama i dijelovima gospodarstva. Zadnja je bila ona iz prosinca ove godine, teška 700 milijuna kuna, koja se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi te stradalima u potresima.

Solidan rast