Kako je moguće da je dohodak porezno rasterećen, a plaće su se ipak smanjile?

Nakon što je hrvatsku javnost, ali i ministra financija Marka Primorca prošlog tjedna iznenadila objava Državnog zavoda za statistiku o padu bruto plaće za prosinac od 3,5 posto ili za 59 eura i to unatoč Vladinom rasterećenju poreza na dohodak i ukidanju prireza po kojoj su plaće trebale porasti, iz Hrvatske udruge poslodavaca pojašnjavaju da je zabilježeni pad bruto plaće od 3,5 posto na mjesečnoj razini uvelike posljedica anomalije s obzirom na to da se u prosincu isplaćuju bonusi i nagrade koji ulaze u bruto isplate jer se i na njih plaćaju porez i doprinosi.

Podsjetimo i da je prosječna neto plaća u prosincu u odnosu na onu za studeni također zabilježila pad i to za 0,9 posto ili za 17 eura.

Kao jedan od razloga zašto je došlo do pada, umjesto rasta plaća, ministar Primorac tada je naveo mogućnost da u prosincu nije bilo dovoljno radnih sati zbog blagdana.

No, ministar rada Marin Piletić izvijestio je da je u prosincu bilo 19 radnih dana, kao i u, primjerice, listopadu, s tim da je plaća za 10. mjesec bila 10 posto veća nego za prosinac, a isplaćena je prije porezne reforme!

Primorac stoga očekuje očitovanje HUP-a u kojemu također navode da “ne mogu vjerovati” da su neki poslodavci zaista radnicima smanjili bruto iznos plaće, a uštedu, koja je trebala ići radniku, spremili sebi u džep.

Poručio je i da će inzistirati, bez prejudiciranja, što je uzrok padu i bruto i neto plaće, da se raščisti što se doista dogodilo s plaćama za prosinac.

Terenske plaće

HUP-ovo objašnjenje da je pad bruto plaće u prosincu posljedica isplate bonusa i nagrada bivši ministar financija Boris Lalovac drži apsurdnim.

Ako je iznos neoporezivih izdataka iz lanjskog prosinca veći nego iznos iz prosinca 2022., kaže, moguće je da su se radnicima smanjivali bruto iznosi, i taj se manjak nadoknađivao kroz neoporezive dodatke, a radnici to nisu primijetili jer su im isplaćivane pune neto plaće.

– Kad je Vlada krajem prošle godine značajno podigla neoporezive dodatke na plaću, tada smo upozoravali da će se time otvoriti Pandorina kutija i da bi se moglo dogoditi upravo ovo o čemu pričamo, podsjetio je Lalovac.

Ekonomski analitičar Petar Vušković nada se da dio poslodavaca ipak nije bio takav prema svojim radnicima. Razloge za pad bruto plaće u prosincu vidi u činjenici da su u nekim djelatnostima plaće u tom mjesecu pale, a nekima porasle, pa kad se sve skupa zbroji možda se dođe i do rezultata od 3,5-postotnom padu bruto plaća.

I zaista, u nekim djelatnostima, poput prerađivačke industrije bruto plaće pale su za šest posto, u djelatnosti smještaja i posluživanja hrane za 5,7 posto, a u građevinarstvu za 6,57 posto ili za 90 eura.

Predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a Mirko Habijanec kategorički odbija mogućnost da su poslodavci smanjivali bruto plaće radnicima i kroz neoporezive dodatke isplaćivali neto iznose i ističe da podaci Državnog zavoda za statistiku ne odražavaju realno stanje plaća u graditeljstvu.

Kao primjer navodi činjenicu da terenske dnevnice, primjerice, čine i do 40 posto neto plaće radnika u građevinarstvu, a DZS to knjiži pod “ostale troškove” pa se to ne vidi u statistici isplaćenih plaća radnicima.

Analiza problema

– Problem je i što neki poslodavci, a riječ je uglavnom o stranim tvrtkama, ne poštuju isplatu plaća prema kolektivnom ugovoru pa i to može biti razlog pada bruto plaća u prosincu.

Upravo iz tog razloga smo sindikatu dali javne ovlasti da kontrolira isplatu plaća po kolektivnom ugovoru i tako pomogne Državnom inspektoratu, podsjetio je Habijanec.

Pri tom je kao razloge smanjenja bruto plaća naveo i preraspodjelu radnog vremena, veći broj neradnih dana, blagdana i godišnjih odmora s obzirom na to da i građevinarstvo dijelom podliježe sezonalnosti, poput turizma.

Njegovo mišljenje dijeli i predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić koja krivnju također prebacuje na strane tvrtke koje, kaže, kalkuliraju s neoporezivim dodacima na plaće i terenskim dodatkom i eventualno smanjuju bruto iznos plaće, pa i prekovremene sate isplaćuju kroz stimulacije.

– Imamo generalni problem jer se ne primijenjuje kolektivni ugovor, a plaće u građevinarstvu su ionako 24 posto manje od hrvatskog prosjeka, kaže Vukšić.

Je li za neočekivani pad bruto plaća u prosincu kriv manji broj radnih dana i radnih sati ili inozemni poslodavci u građevinarstvu, koji su zaobilazeći kolektivni ugovor i isplaćujući dio neto plaće kroz neoporezive dodatke negativno utjecali na naconalnu statistiku plaća, pokazat će analiza koju je ministar Primorac najavio, a isto bi trebao napraviti i HUP.

Tim više što je premijer Plenković krajem prošle godine najavio da će svima rasti plaće, no plaća nije porasla nikome. Kažimo i da su prema podacima DZS-a za isplatu prosinačkih plaća u siječnju za milijun i 420 tisuća zaposlenih u (privatnom) realnom sektoru poslodavci ipak isplatili 83 milijuna eura manje novca.