Nedostatak vjerodostojnih informacija i izostanak suradnje Srbije


Kao najveći izazov navodi nedostatak vjerodostojnih informacija o mogućim mjestima ukopa posmrtnih ostataka.




– Sve je manje svjedoka, a dio ključne dokumentacije nalazi se u arhivima Republike Srbije, koja ne otvara arhive niti dostavlja podatke o premještanjima posmrtnih ostataka. Takav izostanak suradnje i dalje ostaje bitna prepreka pronalaženju nestalih osoba, pojašnjava.


Iz Uprave za nestale kažu da ne vode evidenciju po nacionalnosti te da Hrvatska traga za svim svojim državljanima.


– Među nestalima su i branitelji i civili različitih nacionalnosti, a svi se postupci vode jednako, ističu iz Uprave komentirajući navode po kojima su više od  trećine nestalih osobe srpske nacionalnosti.


Dodatan problem Upravi predstavljaju dezinformacije, jer troše vrijeme i resurse.


– Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. u mandatu potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, definirao je nadležnosti i cjelokupan proces traganja, uključujući mogućnost nagrađivanja osoba koje dostave korisne informacije ili sankcioniranja onih koji ih uskraćuju, kaže Filko.


Sustavna istraživanja i rezultati od 2016. godine


Ističe da je proces traganja intenziviran od 2016. godine, kroz suradnju Ministarstva s MUP-om, SOA-om, VSOA-om i Državnim odvjetništvom.


– Od tada do danas istražena je 431 lokacija, što obuhvaća više od milijun četvornih metara terena, kaže.


Dodaje da su tom razdoblju pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 233 osobe, otkriveno je sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica te su održane 63 završne identifikacije s ukupno 323 identificirane osobe.


Istraživanja se provode nakon detaljne analitičke pripreme koja uključuje kartografske prikaze, georadare, satelitske snimke i bespilotne letjelice, a svaka se lokacija razmatra u širem prostornom i vremenskom kontekstu, pojašnjava.


Petrovačka dola i Ovčara – simboli upornosti


Posebno zahtjevno istraživanje provodi se na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, naglašava ravnateljica, gdje su tijekom trogodišnjeg rada u teškim uvjetima, pronađeni posmrtni ostaci najmanje 36 žrtava, hrvatskih branitelja i civila.


Analize su pokazale da je riječ o sekundarnoj grobnici, što dodatno potvrđuje razmjere prikrivanja tragova zločina.


Značajan je pronalazak masovne grobnice kod Spomen doma na Ovčari u rujnu 2025., nakon višegodišnjih istraživanja na više od 370.000 četvornih metara terena.


U njoj su pronađeni posmrtni ostaci triju žrtava odvedenih iz vukovarske bolnice, Jean-Michela Nicoliera, Josipa Batarela i Zorislava Gašpara, čiji je identitet potvrđen DNA analizom.


Nastavak rada i poziv obiteljima


U idućem razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja terenska istraživanja i ponovne pretrage, uz dodatna ulaganja u tehnologiju, opremu i stručne timove.


UZN ističe da je posebna pozornost posvećena je identifikaciji ranije ekshumiranih, a još uvijek neidentificiranih posmrtnih ostataka, uz primjenu novih DNA metoda, zbog čega pozivaju obitelji nestalih da, ukoliko to još nisu učinili, daju referentne uzorke krvi.


– Pitanje nestalih jedno je od ključnih mjerila napretka Srbije u pristupanju Europskoj uniji. Istina o žrtvama i suradnja u njihovu pronalasku predstavljaju temelj civilizacijskih, humanih i europskih vrijednosti, poručuje ravnateljica.