Predvodeći izaslanstvo Hrvatskoga sabora, Jandroković je na Svetom Grguru položio vijence ispred Vladine Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru, na tom otočiću te ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.


Na Golom otoku položio je vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.




Jandroković je istaknuo kako su na Golom otoku da bi obilježili Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, te se sjetili velikog broja ljudi koji su bili ubijeni, mučeni i proganjani od tih nedemokratskih režima, sustava koji su svoje političke protivnike ubijali, ostavljali bez egzistencije, te su na mučki i neljudski način tretirali sve koji su bili protivnici takvih političkih režima.


„Hrvatski  narod bio je žrtva dva totalitarna i autoritarna pa i zločinačka režima. Tijekom Drugog svjetskog rata to je bila NDH i ustaški režim, čije zločine osuđujemo. Isto tako, od 1945. do 1990. hrvatski narod bio je žrtva jugoslavenskog komunističkog totalitarizma, koji je isto tako obilježen brojnim zločinima, od Bleiburga , preko mjesta kao što je Goli otok, ubijanja brojnih hrvatskih emigranata,“ rekao je.


Predsjednik Sabora naglasio je kako se radi o teškom nasljeđu iz 20 stoljeća , kojeg hrvatski narod sa sobom nosi.


„Neka se opsegom tih zločina i brojem ubijenih bave znanost i povjesničari, a na nama političarima je da obilježimo ovakva mjesta, sjetimo se svake nevine žrtve i osudimo taj zločinački totalitarni i autoritarni režim,“ dodao je Jandroković.


Istaknuo je da je to posebno važno zbog naših mladih ljudi, novih naraštaja Hrvatske, koji su rođeni u slobodi, demokraciji i miru. Dodao je da oni moraju znati kako se za slobodu i demokraciju trebalo izboriti te da su deseci, stotine tisuća ljudi, a ako se promatra europski kontinent, milijuni ljudi stradavali upravo od nacizma, fašizma i komunizma.


„Zato je jako važno da educiramo naše mlade naraštaje o vrijednostima koje danas žive, da se u svakodnevnom životu znaju suprotstaviti onima koji su nositelji tih totalitarnih ideja jer hrvatska država počiva na vrijednostima Domovinskog rata i danas imamo mir, demokraciju, slobodu , vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava i na tome zaista treba ustrajati,“ zaključio je Jandroković.


Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti.


Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.