Izašlo novo izvješće o korupciji u javnom sektoru, evo gdje se nalazi Hrvatska

Foto: Sergej Dreschler/NL

Prema izvještaju Transparency Internationala (TI) o indeksu percepcije korupcije(CPI) u javnom sektoru za 2022. godinu, među 180 zemalja svijeta Hrvatska je na 57. mjestu, što je za šest pozicija bolje nego 2021.

Kao što smo prethodno objavili, Hrvatska je ocijenjena s 50 bodova od mogućih najpovoljnijih 100, a u promatranom razdoblju bolja je za tri boda. Ipak, naša zemlja ostala je na začelju zemalja EU-a zaostajući za prosjekom euročlanica koji je za 14 bodova veći.

Osim nas lošije su Rumunjska s 46, Bugarska s 43 te Mađarska s 42 boda, koja se srozala na 77. mjesto s daljnjim trendom pada i percepcijom porasta korupcije. Za susjednu Mađarsku to nije ništa novo. EU i nevladine organizacije negativni trend povezuju s autoritarnom vlašću dugogodišnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana.

Od 2012. susjedna je zemlja, unatoč povoljnijem ekonomsko-socijalnom položaju u odnosu na mnoge susjede, pala za čak 13 bodova. Nažalost, situacija je još gora među zemljama bivše Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije na 41. mjestu i 56 bodova. Ipak, kako upozoravaju iz slovenske organizacije TI, Slovenija je prošle godine ponovo pala na indeksu percepcije korupcije i dosegnula »povijesno najnižu razinu« nakon što je nekoliko godina uzastopno stagnirala između 60 i 61 boda.

Transparency International Hrvatska zaključuje da se RH bodovno zapravo našla na granici između korumpiranih i nekorumpiranih zemalja svijeta. Bolji rezultat Hrvatska je imala tek 2015. s 51 bodom, nakon čega je nastupio trend pada i stagnacije, a potom nagli porast u lanjskoj godini.

Indeks percepcije korupcije TI-a zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza iz raznih izvora i institucija promatrane zemlje koje prikupljaju podatke i percepciju koruptivnih pojava u javnom sektoru od poslovnih ljudi i stručnjaka.

Negativan trend

Prema analizama TI-ja, i među najbolje plasiranim državama javlja se negativni trend, s izuzetkom prvaka Danske i desetopozicionirane Irske. Pomniji uvid u izvještaj TI-a daje neka dodatna objašnjenja. Nijedna zemlja nije dosegnula maksimalističkih 100 bodova, ali ni nulu, a prosjek za svih 180 zemalja lani je iznosio samo 43, što je podatak koji se ponavlja iz godine u godinu više od jednog desetljeća.

Čak dvije trećine zemalja svijeta imaju manje od 50 bodova. S prosječnih indeksom 66 Zapadna Europa i EU imaju najvišu ocjenu u svijetu, više od zajedno promatrane Sjeverne i Južne Amerike (43).

– Napredak je u većini tih zemalja stagnirao više od desetljeća ili padao u posljednjih pet godina zbog nedopuštenih utjecaja na donošenje političkih odluka i fragmentiranih antikorupcijskih mjera koje su uzele svoj danak. Promijenjeno sigurnosno okruženje zbog ruske invazije na Ukrajinu i prijeteća recesija zahtijevaju snažan odgovor nacionalnih vlada – navodi se u izvještaju koji problematizira i općenitu situaciju u svijetu.

– Globalni mir ugrožava se već 15 godina, a korupcija je i ključni uzrok i posljedica takvog potkopavanja. Korupcija opstruira sposobnost vlada da zaštite građane i nagriza povjerenje javnosti, izazivajući sve veće i teže kontrolirane sigurnosne prijetnje. S druge strane, sukobi stvaraju prilike za korupciju i potkopavaju napore nacionalnih vlada da je zaustave.

Čak i zemlje s visokim CPI-rezultatima igraju ulogu u prijetnjama koje korupcija predstavlja globalnoj sigurnosti. Desetljećima su prihvaćali prljavi novac iz inozemstva, dopuštajući kleptokratima da povećaju svoje bogatstvo, moć i destruktivne geopolitičke ambicije, kritički je osvrt Transparency Internationala.

Glavni izvršni direktor TI-ja Daniel Eriksson smatra da se nacionalni lideri mogu boriti protiv korupcije i promovirati mirnu koegzistenciju.

– Vlade moraju otvoriti prostor za uključivanje javnosti u donošenje odluka – od aktivista i vlasnika tvrtki do marginaliziranih zajednica i mladih. U demokratskim društvima ljudi mogu podići svoj glas, pomoći u iskorjenjivanju korupcije i zahtijevati sigurniji svijet za sve nas, ističe Eriksson.

Na tragu ovih poruka u najbližem hrvatskom okruženju situacija bi se mogla ocijeniti alarmantnom. Susjedna Bosna i Hercegovina ima najgore rezultate u regiji po indeksu percepcije korupcije, a istodobno je na dnu ljestvice po rezultatima u borbi protiv koruptivnih pojava među svim državama na cijelom europskom kontinentu, upozorili su iz bosanskohercegovačkog ogranka Transparency Internationala. BiH se nalazi na niskom 110. mjestu rang-ljestvice sa spomenuta 34 boda.

– Godišnji indeks koji je objavio TI pokazao je da je taj problem u BiH dobio dramatične razmjere, a vlasti ne pokazuju nikakvu spremnost da taj trend zaustave. BiH zauzima uvjerljivo najniže mjesto u regiji i treće najgore mjesto u Europi kad je u pitanju indeks percepcije korupcije. Samo su Rusija(137) i Ukrajina(116) ostvarile gori rezultat od BiH, koja ocjenom 34 na ljestvici od nula do 100 spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava, istaknuli su iz TI-ja za BiH.

S konstantnim nazadovanjem BiH je pala čak za osam indeksnih bodova od 2012. i zajedno s Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI-ja izdvojena je kao primjer najvećeg pada u regiji Istočne Europe i Središnje Azije. U

najvažnijim zaključcima TI-ja, koji se odnose na ove regije, navedeno je da zemlje zapadnog Balkana nisu u stanju suzbiti organizirani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i »zarobljenog« pravosuđa«.

Kosovo napredovalo

– BiH je na povijesnom dnu, a etničke podjele ometaju rad demokratskih institucija koje bi se trebale boriti protiv korupcije. Posebno se to vidi u slučaju Tužiteljstva BiH, čija je sposobnost dvojbena u procesuiranju korupcije.

Zbog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one u kojima su sudjelovali visoki dužnosnici, upozoravaju iz ogranka Transparency Internationala. Loše je stanje i u susjednoj Srbiji. Prema indeksu percepcije korupcije, s 36 bodova rangirana je kao 101. zemlja svijeta, za pet mjesta lošije nego prethodne godine. Poziciju dijeli s Albanijom.

– U prethodne dvije godine Srbija je imala indeks percepcije korupcije 38 i nalazila se na 94., odnosno 96. mjestu liste. Ovogodišnji rezultat ujedno je najlošiji u posljednjih 11 godina, otkako se primjenjuje ista metodologija ocjenjivanja, navodi Transparentnost Srbija (TS).

TS ističe da je toliki pad poslije desetogodišnje stagnacije očekivan u situaciji otvorenog kršenja brojnih protukorupcijskih preventivnih zakona.

Kosovo je pak s 41 bodom na 84. poziciji nakon Slovenije, Hrvatske i Crne Gore najbolje rangirano među zemljama bivše Jugoslavije. U dvije godine indeks je porastao za pet bodova. No, prištinski mediji navode da je Kosovo djelomice napredovalo u borbi protiv korupcije, odnosno da je i dalje ne drži pod kontrolom. S

matra se da bi odgovornije vođenje dijaloga sa Srbijom omogućilo provođenje ključnih reformi. S bodom manje i jednim mjestom iza Kosova je Sjeverna Makedonija. Od 2020. godine indeks je porastao također za pet mjesta, no kao i Kosovo suočava se s problemima korupcije, ali i s opstrukcijom tek pokrenutih istraga.

Danska i Finska najbolje plasirane

Kao i u sličnim relevatnim istraživanjima ove problematike, na vrhu poretka TI-ja kao najuzornije države sve su skandinavske zemlje. Prva dva mjesta zauzimaju Danska (90) i Finska(87), dok su na dnu ljestvice s 13 bodova Južni Sudan i Sirija te Somalija s 12.

Nakon Skandinavije visoku poziciju među prvih 10 država drži sedma Švicarska s 83 boda, a potom Nizozemska (82), Njemačka (80) i Irska (77).