Iz Italije opet stižu kazne za navodno neplaćanje cestarine naših vozača

Foto: Reuters

U zadnjih nekoliko godina, hrvatski građani koji su prometovali talijanskim autocestama učestalo dobivaju obavijesti da nisu platili cestarinu, uz zahtjev za plaćanje cestarine i dodatne kazne, iako svi koji su dobili takav dopis tvrde da su cestarinu uredno platili, što je i logično, jer u suprotnom teško da bi mogli proći naplatne kućice na talijanskim autocestama.

Takvi dopisi često se odnose na vožnje od prije tri-četiri ili više godina, a u ime Autostrade per l’Italia šalje ih tvrtka NiVi, tražeći od hrvatskih građana da plate kaznu.

U sličnoj situaciji našla se i Željka Ostojić, koja se našoj redakciji obratila dopisom u kojemu tvrdi da je cestarinu uredno platila, a posebno je zanimljivo da je riječ o vožnji talijanskim autocestama još iz 2017. godine, za što NiVi od nje traži plaćanje kazne od 80 eura.

Žig iz Züricha

– Iz tvrtke NiVi tvrde da nisam platila cestarinu 2017. godine. Kao izlaz s autoceste pritom navode Rimini, a kao ulaznu postaju navode – nepoznato, što je totalno suludo jer smo negdje morali uzeti tiket.
Mi smo vozili taj dan autocestom od Firenze do Riminija i uredno sve platili gotovinom. Čudno je da su i taj dopis poslali bez ikakvog dokaza, poput fotografije ili videosnimke, jer sigurno na izlaznim postajama imaju nadzorne kamere te se vidi tko je što platio.

Kako se uopće rampa mogla dići ako nije plaćena cestarina. Suludo je i to da je na koverti koju smo dobili žig Züricha. Da pismo nije došlo preporučeno, nego običnom poštom, a ja sam mogla u međuvremenu odseliti ili preseliti tvrtku na drugu lokaciju, poštu ne bih ni dobila, ali bi tvrtka bila obilježena u Italiji zbog te kazne koja u stvari ne postoji.

Najviše me zanima kako su i gdje snimili registraciju vozila koju imaju, jer pretpostavljam da su to mogli učiniti jedino na izlaznoj postaji, a u tom slučaju se na snimci može vidjeti i plaća li netko cestarinu ili ne. Osim toga, ako su napravili obračun na blagajni taj dan, morali su imati višak ili manjak novca, a i to se može provjeriti, da se vidi tko ovdje laže.

Nije problem u tih 80 eura, veći problem mi predstavlja činjenica da sam nakon toga bila deset puta u Italiji i da sljedećih desetak godina, a možda i više, trebam strepjeti hoće li doći još kakva kazna istog tipa.

Osim toga, ni taj automobil više nije u vlasništvu moje tvrtke. I što je još čudno, ovo pismo dolazi napisano na hrvatskom jeziku, znači pomno je smišljeno, a znamo da Talijani jako cijene svoj jezik i teški su kada je riječ o govoru na bilo kojem drugom jeziku, stoji u dopisu koji je poslala Ostojić.

Pitanje o kaznama za navodno neplaćanje cestarina u Italiji koje hrvatskim građanima šalje tvrtka NiVi, Europskoj komisiji prošle je godine uputio europarlamentarac Valter Flego. On je tada istaknuo da, ukoliko sustav naplate na naplatnim kućicama nije funkcionirao, odgovornost za to ne može biti prebačena na vozače.

Osim toga, dodao je, primljene novčane kazne odnose se na različite dijelove godine, na različitim dionicama autoceste, zbog čega je teško povjerovati da je problem postojao na svim tim naplatnim kućicama.

Europska unija nemoćna

Očigledno se, smatra Flego, radi o pogrešci u informatičkom sustavu koja je utjecala na hrvatske državljane i rezultirala vrlo visokim novčanim kaznama i to ne tek nekoliko njih, već stotinama, što znači da je u pitanju bila sustavna pogreška pa je od Komisije tražio da riješi taj problem.

U odgovoru Komisije, na stranicama Europskog parlamenta, stoji da je Komisija donijela direktivu kojom se nastoji osigurati da uvođenje cestarina ne dovodi do diskriminacije inozemnih vozača i vozila niti do narušavanja tržišnog natjecanja među prijevoznicima.

– Direktivom o europskoj usluzi elektroničke naplate cestarina (EENC) utvrđena su zajednička pravila za razmjenu informacija među državama članicama u slučaju da korisnik ceste u drugoj državi članici ne plati cestarinu.

Međutim, za žalbe na neopravdane novčane kazne nadležne su države članice. Ne postoje propisi Unije koji bi se primjenjivali na tu situaciju, zbog čega Komisija u tom slučaju ne može intervenirati.

Europska komisija nema mehanizam za praćenje naplate cestarina na europskim autocestama, stoji u odgovoru.

U jučerašnjem telefonskom razgovoru, Flego nam je kazao kako ovakav odgovor Europske komisije, na žalost, znači da vozači koji dobiju ovakve kazne sami moraju rješavati žalbe, i to u Italiji.

– Prema odgovoru Komisije, kao i odgovorima koje sam dobio od talijanskih autocesta, na žalost, vozači su prepušteni sami sebi i privatnim postupcima u kojima bi morali dokazivati da nisu počinili nikakav prekršaj, rekao je Flego.

Savjet stručnjaka

Prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali, s druge strane, savjetuju vozačima koji su dobili ovakve dopise da budu oprezni te da pokušaju kod talijanskih koncesionara autocesta dobiti dodatne podatke, jer je moguće i da je riječ o dobro smišljenoj internetskoj prevari.

– Moguće je da je netko ušao u informatički sustav tamošnjih autocesta i uzeo podatke o vozilima koja su određenog datuma prometovala njima te sad pokušava naplatiti nepostojeće kazne, rekao je jedan od naših sugovornika.

Savjetuje i oprez prilikom primanja policijskih kazni, primjerice za prekoračenje dopuštene brzine, jer kada je riječ o policijskim kaznama, postoji sporazum Hrvatske i Italije i takve kazne može poslati samo policija.