Hrvatskim autocestama lani je prošlo preko 80 milijuna vozila

Ukupan promet svih vozila na hrvatskim autocestama 2022. godine porastao je za 15 posto u odnosu na godinu ranije, dok su prihodi od cestarina iznosili 426,45 milijuna eura (bez PDV-a), što je povećanje od 16,3 posto, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine.

U 2022. godini sva društva koja upravljaju autocestama ostvarila su povećanje prometa za sve kategorije vozila za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naime, promet je lani registriran na razini nešto većoj od 80 milijuna vozila, a godinu prije na razini od 69,7 milijuna vozila.

Ukupni su prihodi od cestarina za sva društva za autoceste lani iznosili su 426,45 milijuna eura što predstavlja povećanje prihoda od cestarina za 16,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tada su prihodi iznosili 2,75 milijardi kuna, također bez PDV-a.

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na zadnji dan prošle godine iznosila je 1.341,10 kilometra, a autocestama u RH upravljaju tri tvrtke: Hrvatske autoceste (upravljaju autocestama A1, A3, A4, A5, A6, A7, A10, A11 i mostom Krk), Bina-Istra (upravlja tzv. Istarskim Y – A8 i A9), te Autocesta Zagreb – Macelj (upravlja autocestom A2).

Na dan 31. prosinca 2022. godine u tijeku su bili radovi na ukupno 10,9 km novih autocesta (Autocesta A11, čvor Lekenik – Sisak), sedam kilometara prve faze obilaznice buduće autoceste kod Novog Vinodolskog , te 3,14 km proširenja do punog profila autoceste A8 Kanfanar – Matulji, izgradnja druge cijevi tunela Učka uključujući poddionicu Vranja-tunel Učka.

Investirano gotovo sto milijuna eura

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2022. godini iznosile su ukupno 98,85 milijuna eura, a investicije u dionice u prometu 65,35 milijuna eura.

U 2022. godini bilo je ukupno 3.082 prometnih nesreća u kojima je smrtno stradalo 40 osoba, dok je broj ozlijeđenih osoba iznosio 517. Ukupan broj svih prometnih nesreća u 2022. godini povećao se za 12,2 posto, dok je broj poginulih povećan za 11,11 posto u odnosu na 2021. godinu (te je godine bilo 36 poginulih). Broj ozlijeđenih u nesrećama povećan je za 12,8 posto u odnosu na 2021. godinu.

Za aktualnu godinu HAC je, uz ostalo, na Autocesti A1 Zagreb – Split – Dubrovnik planirao nastavak radova na proširenju čvora Dugopolje – II i III faza, te nastavak radova na izgradnji čvora Šibenik (Podi).

Na A3 Bregana – Zagreb – Lipovac nastavak aktivnosti u sklopu projekta revitalizacije mreže odmorišta, a na A5 Beli Manastir-Osijek – Svilaj – početak radova na izgradnji dionice Granica Mađarske – Beli Manastir duljine pet km. Na A6 Bosiljevo – Rijeka planiran je početak radova na rekonstrukciji i dogradnji čvora Orehovica, a na A11 Zagreb – Sisak – početak izgradnje čvora Lekenik. Od planiranog neki su projekti već završeni.

Bina Istra planira u 2023. godini nastavak izgradnje druge cijevi tunela Učka uključujući dionicu Vranja – tunel Učka i proširenje odmorišta Kvarner (Podfaza 2B2-1), kao i zatvaranje financijske konstrukcije i početak građevinskih radova na udvostručenju, odnosno izgradnji dvije dodatne trake između Matulja i tunela Učka (Podfaza 2B2-2) te udvostručenje vijadukata Mirna i Limska Draga (Podfaza 2B2-3)

U planovima im je i otvaranje odmorišta PUO Rebri istok s benzinskom postajom i ugostiteljskim objektom te zatvaranje benzinske postaje na odmorištu PUO Vranja jug, te unaprjeđenje usluge elektro punionica na odmorištima.

Društvo Autecesta Zagreb – Macelj planiralo je nastavak radova na obnovi sustava javne rasvjete autoceste (zamjena postojećeg sustava sa sustavom izvedenim u LED tehnologiji), kao i nastavak aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije i suglasnosti za izgradnju fotonaponskog sustava autoceste.