Hrvatski pomorci preživjeli napad na saudijski terminal. Stotine na brodovima i platformama u Zaljevu

Desetorica hrvatskih pomoraca koji su se u ponedjeljak ujutro našli u saudijskoj luci Ras Tanura, za vrijeme napada iranskih dronova, nisu ozlijeđeni i prema informacijama dobivenim od brodara u dobrom su stanju, potvrdio je Mario Zorović, direktor Zorovic Maritime Services-a i predsjednik Hrvatske udruge posrednika pri zapošljavanju pomoraca(CROSMA).

Hrvatski pomorci u luci su se zatekli kao članovi posade tankera, a prema informacijama saudijskih vlasti, koje prenosi Euronews, sve dronove presrela je i oborila protuzračna obrana smještena oko ove, najveće saudijske luke za ukrcaj nafte.

Stotine pomoraca u Zaljevu

Zorović ističe kako CROSMA za sad ne raspolaže točnim podacima o broju pomoraca iz Hrvatske koji se nalaze na brodovima u Perzijskom zaljevu, ali ističe kako za sad nema ni informacija od brodara da je bilo koji hrvatski pomorac na bilo koji način ozlijeđen u ratnim operacijama na području zaljeva.

– Od svih članica Udruge prikupljamo podatke o točnom broju pomoraca na tom području, a u utorak ćemo održati sastanak s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, s kojima ćemo, kao i s brodarima, aktivno raditi na tome na nalaženju rješenja za situaciju u kojoj su se pomorci zatekli, rekao je Zorović.

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske(SPH), Neven Melvan, procjenjuje kako se na području Perzijskog zaljeva, nalaze vjerojatno stotine pomoraca i zaposlenih na off shore platformama, kao i drugoj infrastrukturi vezanoj uz transport nafte i prirodnog plina.

Blokirani na aerodromima

– Ne znamo još točan broj, ali vjerujem da će se on uskoro utvrditi. Osim članova posade na brodovima i platformama, imamo i problem ljudi koji su se zatekli na aerodromima u nekoj od zemalja pogođenih sukobima, prilikom putovanja na brod, odnosno platformu ili povratka kućama.

Nekolicina nam se javila, ti su ljudi sada doslovno zatočeni na aerodromima, jer nema nikakvih letova. Brodarske kompanije aktivno rade na tome da se organizira nastavak njihovih putovanja, kao i na nalaženju smještaja u međuvremenu, ali jedini za sad otvoreni aerodrom u široj regiji je onaj u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji pa neke od brodarskih kompanija razmatraju mogućnost da ljude do tamo prevezu autobusima, kako bi mogli otići iz ratom zahvaćenih područja, kaže Melvan.

Poziv Ministarstvu

On je uputio poziv Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za sazivanje Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučaju ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, tijela u kojemu, uz predstavnike Ministarstva i Sindikata, sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum te CROSMA.

– Sindikat je u protekla dva dana zaprimio velik broj upita i obraćanja pomoraca te članova njihovih obitelji vezanih uz ozbiljne probleme repatrijacije i sigurnosnu ugrozu hrvatskih pomoraca u zoni ratnih djelovanja u Perzijskom zaljevu i šire.

Zabrinutost je osobito izražena zbog otežanih uvjeta povratka pomoraca u Republiku Hrvatsku, kao i zbog potencijalnih sigurnosnih rizika kojima su izloženi tijekom boravka i rada u pogođenim područjima.kaže Melvan, ističući kako  su u Sindikatu pomoraca svjesni da institucije Republike Hrvatske ne mogu utjecati na globalna ratna zbivanja.

Sigurnost pomoraca najvažnija

– Smatramo ipak da je u ovim okolnostima nužno hitno sazvati sjednicu Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučajevima ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi.

Takav bi Stožer omogućio pravodobnu razmjenu informacija, koordinaciju aktivnosti nadležnih tijela, zajedničko pronalaženje rješenja u slučaju problema s repatrijacijom te učinkovitu reakciju u situacijama sigurnosne ugroze, kaže Melvan, dodajući kako se SPH otvoren i za uključivanje drugih institucija u rad Stožera.

– Sigurnost i dostojanstvo hrvatskih pomoraca, kao i pravovremena i organizirana repatrijacija u kriznim situacijama, moraju biti prioritet svih nadležnih tijela, zaključuje glavni tajnik SPH.

PIŠE: MARINKO GLAVAN