Na kraju godine inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute vratila se tako na razinu iz tri ljetna mjeseca, nakon što je u rujnu bila ubrzala na 2,2 posto, a u listopadu i studenom, prema revidiranom podatku, blago usporila, na 2,1 posto.


Europska središnja banka stabilan rast cijena definira upravo stopom inflacije od dva posto.


Najviše je u prosincu poskupjela svježa hrana, za 4,2 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Procjena pokazuje osjetno snažnije poskupljenje nego u studenom kada su joj cijene, prema revidiranom podatku, bile više za 3,2 posto. U listopadu rast cijena bio je naglo usporio, na 3,2 posto, s rujanskih 4,7 posto.


Usluge su pak u prosincu poskupjele za 3,4 posto, tek neznatno slabije nego u prethodnom mjesecu.


Energija je na kraju prošle godine bila jeftinija za čak 1,9 posto nego na kraju 2024. Još u studenom cijene su joj bile niže za 0,5 posto. Time se trend pada cijena protegnuo na deset mjeseci, a najizrazitiji je bio u svibnju kada je bila jeftinija za 3,6 posto nego prije 12 mjeseci.


Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni na kraju godine bile više za 2,3 posto nego u prosincu 2024. U studenom, listopadu i rujnu temeljna inflacija bila je iznosila 2,4 posto.


Mjesečna usporedba pokazuje da su potrošačke cijene u eurozoni u prosincu porasle za 0,2 posto. U studenom bile su pale za 0,3 posto.


Najviše je na mjesečnoj razini poskupjela svježa hrana, za 0,8 posto, dvostruko snažnije nego u studenom.


Cijene usluga i energije promijenile su pak smjer, pokazuju izračuni statističara. Tako su usluge na kraju godine bile za 0,7 posto skuplje nego u studenom kad su bile pojeftinile za 0,9 posto. Energija je pak u prosincu bila za 0,8 posto jeftinija nego u prethodnom mjesecu kada su joj cijene bile porasle za 0,9 posto, utvrdio je Eurostat.