HRVATI SVE VIŠE ULAŽU U ZLATO Gram ovog plemenitog metala u pet godina vrtoglavo je narastao

Na okruglom stolu s temom »Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima« koji je jučer organizirala Hrvatska gospodarska komora, ocijenjeno je da hrvatski građani sve više ulažu u financijska tržišta, u zlato, plemenite metale, dionice i kriptovalute, dok je interes za nekretnine u padu. Istaknuto je i da ulaganja u eri novih tehnologija i brzih promjena zahtijevaju znanje, strategiju i dugoročnu perspektivu.

Da je ulaganje u investicijsko zlato definitivno opravdalo svoju ulogu u očuvanju vrijednosti kapitala u makroekonomskim neravnotežama i geopolitičkim neizvjesnostima, smatra direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe Vladimir Potočki, rekavši da je zlato jako dobar čuvar vrijednosti kapitala u vrijeme inflacije, ali i dobiti koje je kapital ulaganjem u zlato ostvario.

Europa i Amerika

– Ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti svačijeg portfelja. Povijest je pokazala da zlato nije relikt prošlosti, već je temelj stabilnosti kapitala u budućnosti svakog pojedinca, ali i države. Svako je vrijeme ulaganja u zlato dobro, no i da u Hrvatskoj treba stvoriti kulturu investiranja, kakva već postoji na Zapadu, pogotovo u SAD-u, poručio je Potočki.

Drži kako je ogromna razlika investiranja u Europi, a onda i u Hrvatskoj, u odnosu na SAD.

– Europa je još uvijek socijalna i njeno stanovništvo smatra kako će se država pobrinuti za pojedince u trenutku kad odu u mirovinu, a za razliku od Amerike gdje preko 50 posto stanovništva ulaže na tržištu kapitala, odnosno financijsku imovinu, istaknuo je Potočki, navodeći da financijska imovina u portfeljima hrvatskih građana sudjeluje s tek tri posto, a u EU-u sudjeluje s 27 posto.

Naglasio je i da 90 posto građana Hrvatske i dalje ulaže u nekretnine. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinut je PDV na investicijsko zlato, što je hrvatske građane izjednačilo s pravima stanovništva država Unije.

Promet plemenitim metalima u Hrvatskoj posljednjih godina ostvaruje veliki rast, dijelom zbog same cijene, ali dijelom i zbog količine, objasnio je Potočki navodeći da je 2024. godine promet iznosio 350 milijuna eura, a godinu kasnije između 800 i 900 milijuna eura na godišnjoj razini.

Stabilizacija tržišta

– To pokazuje da su i građani Hrvatske prepoznali investicijsko zlato kao ravnopravnu klasu imovine, naglasio je Potočki.

Upitan koliko se cijena zlata promijenila unazad zadnjih pet godina, rekao je da je gram zlata prije pet godina stajao od 30 do 35 eura, a da je danas 140 eura.

Da su financijska tržišta daleko najveći generator bogatstva u povijesti, tvrdi Marko Bogdan, član Uprave InterCapitala dodajući kako ona omogućavaju jako širok spektar različitih vrsta investicija.

– I u Hrvatskoj ljudi postaju sve svjesniji da je potrebno očuvati realnu vrijednost novca, pogotovo tijekom inflacije. S druge strane, digitalizacija je danas omogućila praktički svakome da investira na tržište kapitala. Danas može svatko ulagati, već s deset eura na računu, naglasio je Bogdan, kazavši da mlađi ljudi više ulažu u kriptovalute, jer traže brzi i veliki povrat, dok su stariji oprezniji i ulažu u dionice.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović ponovio je da posljednjih godina tržište nekretnina, kao investicija, pada.

– Više od trećine kupaca koji investiraju u nekretnine strani su državljani, no i taj broj pada, pogotovo u priobalju, upozorava Ranilović, uz očekivanja da će se situacija na tržištu nekretnina stabilizirati, i da će se cijene korigirati.

Upitan koliko Hrvati ulažu, glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja kazao je da je Hrvatska sve bogatija te da ima raspoloživih sredstava za ulaganje te je samo pitanje žele li ljudi ulagati.