Hoće li vlada otpustiti naftu iz strateških državnih zaliha? Stručnjaci misle da još nije vrijeme za to

Nakon što je iz Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeno da će u svijetu na tržište biti otpušteno više od četiristo milijuna barela nafte i naftnih derivata, te kako će zemlje Europe iz zaliha na tržište do kraja ožujka pustiti više od sto milijuna barela, hrvatska Vlada još nije donijela odluku o eventualnom otpuštanju državnih zaliha na tržište.

Razlika u cijeni

Tako je odlučeno nakon američkih i izraelskih napada na Iran koji je, u odgovoru na napad, blokirao Hormuški tjesnac, pomorski prolaz kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i prirodnim plinom. Da Hrvatska još nije donijela odluku po tom pitanju, potvrdilo je Ministarstvo gospodarstva, nakon našeg upita poslanog još u utorak, kada smo pitali hoće li i koliku količinu nafte i derivata Hrvatska pustiti na tržište, kao i koje količine sirove nafte i naftnih derivata Hrvatska ima u državnim rezervama. Zanimalo nas je i po kojoj će se cijeni i kojom dinamikom eventualno puštati na tržište, kao i s kojih tržišta će se zakonskim odredbama propisane količine zaliha od najmanje devedeset dana potrošnje popuniti i po kojoj cijeni.

Prema šturom odgovoru iz Ministarstva gospodarstva, Vlada o tome još nije donijela odluku, iako je globalno tržište u jeku jedne od najvećih kriza, kada je riječ o sirovoj nafti i naftnim derivatima.

– Trenutno je u tijeku procedura donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske vezano uz predmetno pitanje. Sukladno tome, u ovoj fazi nismo u mogućnosti davati dodatne informacije, odgovoreno je iz Ministarstva na naš upit.

IEA je objavila kako će europske zemlje na tržište pustiti oko 108 milijuna barela do kraja ovog mjeseca, od čega se dvije trećine odnose na dizel i benzin, a trećina na sirovu naftu. Hrvatska, barem zasad, nema nikakve odluke o tome.

Dvojica stručnjaka za naftno gospodarstvo, Davor Štern i Jasminko Umićević, smatraju kako Hrvatska u ovom trenutku ne treba puštati svoje rezerve na tržište. Štern kaže kako zalihe u ovom trenutku još ne treba dirati

– Nafte na tržištu ima dovoljno, iako je cijena viša. Strateške zalihe se tako zovu upravo zbog toga što su namijenjene opskrbi tržišta ukoliko zatrebaju kad opskrbe nema. Nafta i derivati kupljeni su za zalihe u trenutku kada je cijena bila niska, a ukoliko ih Vlada pusti na tržište te će zalihe trebati obnoviti, ali po puno višim cijenama. Tko će to platiti, pita se Štern, ponavljajući kako se zasad na tržištu mogu nabaviti dovoljne količine sirove nafte, ali će cijene sigurno dodatno rasti.

– Čak i cijene ruske nafte su značajno rasle pa Indija sada njihovu naftu kupuje po cijenama višim od onih na međunarodnim tržištima, pitanje je i dokad će Iran moći izvoziti svoju naftu, tako da očekujem kako će cijena sirove nafte rasti, kaže Štern.

Prednosti mora

Umićević smatra kako je odluka o puštanju rezervi nafte i derivata na globalnoj i europskoj razini dobra, jer je donekle umirila tržište, ali ističe kako Hrvatska zasad nema potrebe za plasiranjem zaliha na tržište.

– Nafta i derivati koji prolaze kroz Hormuz uglavnom idu na tržišta Azije, oko osamdeset posto. Što se Europe tiče, iz tog područja se uvoze uglavnom derivati, u prvom redu dizel, kojeg je Europa uvozila oko dva milijuna barela dnevno, tako da će se manjak dizela sigurno osjetiti. Smatram da Hrvatska zasad nema razloga otpuštati zalihe nafte i derivata, jer ih na tržištu i dalje ima dovoljno, rekao je Umićević.

Inače, Hrvatska ima zalihe, prema procjenama, za oko 93 do 95 dana, a ima i domaću proizvodnju nafte i kondenzata od približno 500 tisuća tona. Kako jedina preostala hrvatska rafinerija, u Rijeci, zadnjih godina nije radila ujednačenim tempom, teško je odrediti koliku količinu godišnje prerade pokriva domaća nafta, ali procjena je da je riječ o otprilike šestini potreba za sirovom naftom. Budući da u pogon u riječkoj rafineriji kreće postrojenje za preradu teških ostataka nafte(DCU), s kojim bi prerada trebala porasti na oko četiri milijuna tona godišnje, udio domaće nafte u preradi bit će još manji. S druge strane, riječka rafinerija je na moru pa ima daleko šire mogućnosti opskrbe sirovom naftom od rafinerija u unutrašnjosti Europe, što bi trebalo jamčiti sigurnost opskrbe, iako je upitno po kojoj cijeni, nastavi li se rat u Iranu na duže vrijeme.