“U Hrvatskoj je na snazi ne samo demografski i gospodarski kolaps. Odlaze nam mladi, obrazovani stručni radnici a na njihovo mjesto dolaze strani radnici bez sustavne integracije u društvo”, rekla je Sanja Radolović (Klub SDP).


Navela je da je od ulaska u EU našu zemlju napustilo više od 400.000 ljudi te da imamo “umjetnu zaposlenost” jer ljudi rade preko agencija, honorarno i sl. Radolović tvrdi da BDP raste isključivo zbog državne potrošnje i EU sredstava.




Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) ocijenio je da su u Hrvatskoj najveći izazovi demografski, te da razvojno, poglavito u poljoprivredi i energetici, trebamo težiti samodostatnosti kao snažnim elementima sigurnosti.


Kaže i da nam je pravosuđe sve manje neovisno, da  imamo jednu od najvećih inflacija u EU, da gospodarstvo ne generira bolje plaćena radna mjesta i da zaostajemo u digitalizaciji.


I Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) naveo je loše pokazatelje na području zdravstva, pravosuđa i demografije.


Iako Hrvatska danas poduzima više nego ikad ne bi li vratila dio svojih iseljenika, ishod tih mjera se pokazuje ograničenim, dodao je. Posebice je zabrinjavajućim ocijenio strukturu strane uvezene radne snage jer samo jedan posto njih ima visoko obrazovanje dok je u Njemačkoj to preko 30 posto.


Pavić (HDZ): Da je u Hrvatskoj takva katastrofa građani ne bi treći put dali povjerenje HDZ-u i Plenkoviću 


Za razliku od oporbe HDZ-ov Marko Pavić rekao je kako je neupitno da Hrvatska napreduje značajnim koracima naprijed prema gospodarskom i društvenom razvoju”, rekao je HDZ-ov Marko Pavić. Naveo je da su ulaganja iz europskih sredstava, uvođenje eura i ulazak u šengen bili podloga za pet puta povećanje kreditnog rejtinga.


Da je u Hrvatskoj takva katastrofa kako smatra oporba, istaknuo je Pavić, onda građani ne bi treći put dali povjerenje HDZ-u i premijeru Andreju Plenkoviću, a HDZ ne bi pobijedio na lokalnim izborima.


Hrvatski BDP raste nekoliko puta brže od prosjeka EU  iveć sada smo na 78 posto razvoja prosjeka EU. Da bi dodatno ubrzali stope rasta, treba ulagati u istraživanje i razvoj te raditi na ravnomjernom regionalnom razvoju, istaknuo je.


Državni tajnik u Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić je, podnoseći izviješće, naveo da se u 2023. vratilo 10.800 naših državljana.  Naveo je kako demografski izazovi i dalje ostaju ozbiljan problem ali bilježimo pozitivan migracijski saldo koji je najveći u posljednjih 20 godina. Broj iseljenih je smanjen za više od 15 posto dok je broj doseljenih porastao za gotovo 20 posto.


Iznoseći brojne pozitivne podatke, Mikulić je rekao da jedan od najvažnijih strateških ciljeva ostaje smanjenje regionalnih nejednakosti i poticanje ravnomjernog teritorijalnog razvoja, osobito u manje razvijenim područjima. Naglasio je da su po podacima Eurostata sve županije u RH bilježile rast BDP-a po stanovniku te se smanjuje razlika između najviše i najmanje razvijenih županija.


Naveo je i da je digitalna tranzicija prepoznata kao ključna za povećanje produktivnosti, jačanje konkurentnosti te poboljšanje usluga građanima i poduzetnicima. No, potrebna je daljnja potreba za unaprjeđenjem e-usluga, automatizacije administrativnih procesa te jačanje korisničke orijentacije.