„Važno je to rasvijetliti. Institucije Bosne i Hercegovine moraju uložiti velike napore kako bi se rasvijetlili ti slučajevi i kaznili zločinci i izvršitelji, ali prije svega i nalogodavci“, izjavio je Grlić Radman.
Naglasio je da je to u interesu svih građana BiH te podsjetio da su suočavanje s prošlošću i zadovoljenje pravde europske vrijednosti.


U Bugojnu je tijekom obilježavanja 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata u tome srednjobosanskom gradu, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, položio vijence i zapalio svijeće na spomen-obilježju poginulim Hrvatima te nazočio svetoj misi.




Tamo je bilo i izaslanstvo Hrvata iz BiH predvođeno čelnikom HNS-a BiH Draganom Čovićem.


Tijekom rata u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, a više od 15.000 ih je prognano. Još uvijek se traga za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika, koje je bošnjačka Armija BiH u ljeto 1993. zarobila i ubila. Od prijeratnih 16.000 Hrvata, u Bugojno se  vratilo tek oko 2.000 ljudi.


Ministar je upozorio i na simboličku razinu brisanja hrvatskog identiteta u gradu budući da su preimenovane sve prijeratne ulice, uklonjena su imena znamenitih Hrvata.


“Komu smetaju imena ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine, a druge su nacionalnosti?“ upitao je.


Ministar Grlić Radman usprotivio se kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma, upozorivši na političku praksu u kojoj Hrvati u BiH nemaju mogućnost biranja vlastitog legitimnog člana Predsjedništva BiH.
„Hrvatska snažno zagovara promjenu izbornog zakona koji bi uklonio svaku diskriminaciju u izbornom procesu kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine mogli birati svoga predstavnika“, istaknuo je hrvatski šef diplomacije.


Dominanto glasovima bošnjačkih birača u četiri navrata je za za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić.