“Građani mogu biti mirni – sječa šuma u Hrvatskoj nije neplanska”

Više od 49 posto kopnene površine Hrvatske obraslo je šumama, od čega ih je 95 posto prirodnih, a građani ne moraju biti zabrinuti za njihovu sudbinu, poručuju šumari u povodu svjetskog dana šuma, ističući da se njima gospodari promišljeno, stručno i planirano.

“Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,7 milijuna hektara, od toga je 2,1 milijun hektara u vlasništvu Republike Hrvatske, a 662 tisuće hektara u vlasništvu privatnih šumoposjednika”, rekli su Hini u Hrvatskim šumama koje gospodare glavninom šuma u vlasništvu države.

Stoljetni šumarski princip

Ističu da se šumama gospodari planski te da šumari već stoljećima u gospodarenju primjenjuju princip održivosti, što znači da iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste.

“Građani mogu biti mirni – sječa šuma u Hrvatskoj nije neplanska”, poručuju iz Hrvatskih šuma.

Svaka šuma ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje na 10 godina i propisuje sve radove.

“Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta.

Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode”, ističu iz Hrvatskih šuma.

Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.

Bogatstvo raznolikih šuma

“Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od Dunava na istoku do Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća.

Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije”, ističu iz Hrvatskih šuma.

Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima.

Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru, ističu šumari.

Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju – života.

S pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu. S toga je od iznimne važnosti upravljati s tim resursom na društveno odgovoran način.

Svake se godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava Svjetski dan šuma. Ta odluka je donesena na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konferencije 1971., a kasnije ju je podržao i UN, vjerujući da će takav događaj doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

Ove godine mu je slogan “Šume i hrana”, budući da su šume stupovi na kojima počiva globalna sigurnost hrane, od koje žive milijuni obitelji. One osiguravaju osnovne namirnice kao što su voće, sjemenke, korijenje, gljive, šumske plodove i meso divljači, što su temeljni resursi za autohtone i ruralne zajednice.

Više od pet milijardi ljudi diljem svijeta koristi šumske i nedrvne šumske proizvode za hranu, lijekove i sredstva za život, kažu u Hrvatskim šumama.

U Hrvatskoj će se Svjetski dan šuma obilježiti nizom aktivnosti, a središnje obilježavanje je akcija pošumljavanja na području Biokova. Inicijativa za pošumljavanje došla je nakon velikog šumskog požara koji je tijekom ljeta 2024. poharao Park prirode Biokovo, opožarivši gotovo tisuću hektara niskog raslinja i borove šume.

“Sadnjom autohtonih vrsta bjelogoričnih i crnogoričnih sadnica zajednički ćemo doprinijeti vraćanju zelene baštine zaštićenog područja, obnovi šumskog ekosustava i podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirode”, poručili su iz Hrvatskih šuma.